Jučer je u 22:36 sata nastupio zimski solsticij, odnosno trenutak u kojemu Sunce u svojem prividnom kretanju doseže svoju najjužniju točku. Službeno je počela zima, što znači da nas od danas čekaju dulji dani i dani s više dnevnog svjetla. Prošla noć na sjevernoj Zemljinoj polutki bila je najdulja, a dan najkraći.
Pod tim se misli na razdoblje od izlaska do zalaska sunca. Jučer je sunce izašlo u 7:34, a zašlo je u 16:15. Dan je stoga trajao gotovo sedam sati kraće nego noć. No nakon solsticija dani će postajati sve dulji tako da će se zalazak sunca do kraja godine pomaknuti na 16:20 i bit će pet minuta više danjeg svjetla.
Što je zimski solsticij
Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. No datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. prosinca. Zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu, astronomski početak zime te prelazak u razdoblje kada dani postaju sve dulji i svjetliji, a noći sve kraće.
Izraz solsticij potječe od latinskog solstitium, što znači “mirovanje sunca”. Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava izbezumljivala, piše Index. Zbog kratkog dana u mnogim drevnim kulturama 21. prosinca se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koja su simbolizirala plodnost, svjetlost i Sunce.
Na južnoj polutci najdulji dan u godini
Dok je kod nas jučer bio najkraći dan, situacija je potpuno drukčija na južnoj polutci, gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, ondje prosinački solsticij označava najdulji dan u godini i početak ljeta. Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga tijekom solsticija neće ni vidjeti Sunce jer kod njih sad vlada polarna noć.
