Foto: Akademski sindikat
Akademski sindikat ukazao je Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima o položaju Hrvatske na listi Globalnog inovacijskog indeksa.
Prije godinu dana, Akademski sindikat ukazao je Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima o položaju Hrvatske na Globalnom inovacijskom indeksu (GII), a posebice na nisku razinu znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije, jer se Hrvatska u tom podindeksu nalazila na 113. mjestu na listi od 132. zemlje. Državni zavod za intelektualno vlasništvo koji ima najbolji uvid u hrvatski inovacijski potencijal je ove godine napravio pregled podataka iz GII-a koji se odnose na Republiku Hrvatsku. Inače, GII objavljuje
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization – WIPO), a predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstva širom svijeta.
Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate. Ove godine, WIPO je 26. rujna 2024. u Ženevi predstavila 17. izdanje GII-a kojim su obuhvaćene 133 zemlje. Prema GII za 2024. godinu Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a Sjedinjene Američke Države su treće.
Slijede Singapur (4.), Ujedinjeno Kraljevstvo (5.), zatim Koreja koja je s lanjskog 10. mjesta rangirana šesta, zatim Finska (7.), Nizozemska (8.), Njemačka (9.) i Danska (10.).
Hrvatska je na 43. mjestu od 133 zemlje predstavljene u ovogodišnjem Globalnom inovacijskom indeksu
Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska već godinama stabilizirana na ljestvici na intervalu između 41. i 45. mjesta. Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima rezultati Hrvatske također su slični kao i prethodnih godina.
Tako, i nadalje među najvećim slabostima Hrvatske ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (126. mjesto), niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (116.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju (”doing business”) (113.) u kojima je zamijećen pad. Za razliku od Hrvatske, i ove godine Kina je još uvijek jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 30 zemalja prema GII-u, nakon što je u tu skupinu ušla 2014. godine, i napredovala je za jedno mjesto te je sada 11. ekonomija. Promatrano u desetogodišnjem ciklusu, najbrže rastuće su uz Kinu, Turska, Indija, Vijetnam i Filipini.
Ukupno je 19 gospodarstava nadmašilo inovacijama u odnosu na njihovu razinu razvoja. Indija, Moldova i Vietnam 14 su godina zaredom uspješni u području inovacija. Kod ostalih zemalja, izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje 2020. – 2022.
Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom (VC) smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj (R&D), te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na pretpandemijsku razinu.
Razvoj suradnje između sveučilišta i industrije
Ovogodišnji GII naglašava sve veći značaj socijalnog poduzetništva, ključnog izvora inovacija kojeg često zanemaruju kreatori politika, ekonomisti inovacija, razvojne agencije i financijske institucije. Sukladno ovoj preporuci WIPO-a, a da bi napredovali na listi, hrvatski političari bi morali shvatiti da nema razvoja gospodarstva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva koji se ovoga trenutka nalazi na sveučilištima.
Naime, hrvatsko gospodarstvo nažalost ima premali broj velikih tvrtki koje samostalno mogu razvijati inovativne proizvode i nove tehnologije. Zato nam je razvoj industrije u Hrvatskoj spor pa je i udio industrije u BDP-u ispod prosjeka razvijenih zemalja. Tako da su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima tako da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji u Hrvatskoj trenutačno stagnira. Naime, već skoro četiri godine ne funkcionira krovno tijelo inovacijskog sustava, a to je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) koje bi trebalo voditi inovacijsku politiku. Da bi NIV dobro funkcionirao njegovi članovi bi trebali biti i predstavnici sveučilišta, odnosno, Rektorskog zbora RH te predstavnici Hrvatske zajednice inovatora kao jedine nacionalne zajednice inovatora koja već gotovo 25 godina promiče i popularizira inovacije, organizira i vodi naše inovatore godišnje na desetke sajmova inovacija u Hrvatskoj i inozemstvu te potiče suradnju sveučilišta i industrije u razvoju hrvatskog gospodarstva i poljoprivrede.
Prijedlozi Akademskog sindikata za razvoj Hrvatske
Za aktiviranje inovacijskog potencijala Hrvatske koji iz povijesti mnogih otkrića koja su se dogodila u Hrvatskoj znamo da nije nipošto mali, Akademski sindikat je Vladi RH prije godinu dana iznio dolje navedene prijedloge temeljene na praksi najrazvijenijih zemalja svijeta.
Mišljenja smo da bi ovim koracima Vlada RH kao odgovorno tijelo RH omogućila razvoj gospodarstva i društva u cjelini te time i podigla standard svim građanima Hrvatske:
1) imenovanje ministra za inovacije i transfer tehnologije bez portfelja sa zadaćom:
– koordiniranja rada Nacionalnog inovacijskog vijeća.
– poticanja i koordiniranja suradnje akademske zajednice s gospodarskim subjektima;
– olakšavanja suradnje i koordinacije između raznih ministarstava po pitanju inovacija i transfera tehnologija a na temelju analize najboljih iskustava i prakse ostvarivanja takvih zaduženja u državama s najpropulzivnijim gospodarstvima.
– udvostručavanje zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek Europske unije;
– koordinacije izrade Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te tako ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a RH te uspostavio inovacijski sustav kao temelj hrvatskog gospodarstva.
2) razdvajanje trenutačnog Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih i ustrojavanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije sa zadaćom;
– stavljanja potencijala hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti i u funkciju tehnološkog razvoja i poticanja inovativnosti i kreativnog pristupa u gospodarstvu;
– formiranja posebne Uprave i predlaganje ustrojavanje mjesta državnog tajnika za inovacije i transfer tehnologije u tom ministarstvu;
– izrade hodograma i poduzimanje koraka da se do 2030. godine poveća izdvajanje za istraživanje i razvoj na 3 % BDP-a.
