Biciklom do zvijezda

Neki ljubitelj biciklizma osjećaju da bi biciklom mogli i do zvijezda.
Zato je gradonačelnik Bjelovara prije Nove godine najavio objavu Plana
održive mobilnosti grada Bjelovara i pripadajuće Studije izrađene od Fakulteta prometnih znanosti o mogućnostima razvoja biciklističkih prometnica kojima bi se uz zabranu parkiranja smanjio pritisak automobilskog prometa u povijesnoj jezgri.
U tu svrhu grad je čak u svrhu izgradnje stanica za iznajmljivanje električnih bicikala s punionicama namjenski potrošio sredstva koje je bespovratno dobio odazivom na poziv Ministarstva turizma. Šteta što Plan održive mobilnosti nije i javno dostupan, tu ne pomažu niti rokovi zadani Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Ipak, izrada takvog plana je vrlo dobar potez iz više razloga:
– u prosjeku automobili prevoze jedva nešto više od jedne osobe bez obzira što imaju barem pet sjedala,
– u Europi osobna vozila tipično besposleno stoje parkirana više od 90 posto vremena,
– kada voze (uključujući vrijeme traženja mjesta za parkiranje) 86 posto energije iz uredno zajedno s trošarinama plaćenog goriva zbog gubitaka se nikada ne isporuči do kotača
– 50 posto gradskog zemljišta namijenjeno je prometnicama i parkiralištima
– znamo da biciklizam kroz smanjenje štetnih emisija i povećanje fizičke aktivnosti pozitivno djeluje na zdravlje stanovništva i troškove zdravstvenog sustava.
Treba se ugledati na slične realizirane projekte biciklističkog
prometa u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu, da se ne osvrćemo na neusporedivi Zagreb.

Ali ako je cilj smanjiti prometne gužve ukidanjem i poskupljenjem parkiranja, ograničenjem prometa (moguće naplatom prometovanja?) u povijesnom središtu grada, je li planirano i:
– nagrađivanje onih koji u gradu koriste alternativni prijevoz,
– subvencioniranje stanara prilikom nabave vlastitih bicikala i električnih automobila?
–  organizirati javni prijevoz, ali nakon prošlog fijaska na način da ipak bude sinkroniziran s voznim redom vlakova i međugradskih autobusa?
–  izmijeniti prostorni plan kako bi se na prilazima gradu u industrijskim zonama i obilaznicama izgradila parkirališta, pa da potvrda o plaćenom parkiranju služi kao ”besplatna” dozvola za korištenje gradskih bicikala i javnog prijevoza?
– instaliranje fotonaponskih punionica na parkirališnim prostorima za električna vozila?
–  uspostaviti partnerski odnos s trgovačkim centrima koji svojim fotonaponskim kapacitetima mogu dati svoj doprinos očuvanju okoliša i prema svojim kupcima proširili svoju ponudu i na električnu energiju?

To su bitna pitanja, jer meteorološki nije svaki dan prihvatljiv za vožnju bicikla, a neki građani iz zdravstvenih razloga i zbog godina života nisu u mogućnosti voziti bicikle čime im se otežava ulazak u neke dijelove grada. Ipak, ne može sustav javnog prijevoza, kao i mnoge druge stvari, funkcionirati samo na principu prisile. S druge strane, ako konvencionalna vozila ulaskom u grad narušavaju zdravlje stanovnika prihvatljivo je da vozači parkiranje plaćaju skuplje kako bi barem djelomično namjenski subvencionirali prihvatljiviju
infrastrukturu. Koju trebamo kako građani (tko drugi?) ne bi plaćali penale.

A da interesa građana za primjenu tih i takvih inovacija postoji pokazuje već drugi primjer munjevitog sakupljanja sredstava za fotonaponsku elektranu u Križevcima.
Privatni ulagači tih 172 tisuće kuna imati će minimalnu financijsku korist tokom idućih 10 godina, jer je maksimalni pojedinačni doprinos bio ograničen na 7500 kuna, ali sada i druga javna zgrada u gradu neće emitirati ugljični dioksid.
Isključivo temeljem osobnog financijskog ulaganja svojih građana!

A da građani grada Bjelovara ne bi bili u zaostatku imaju priliku nešto reći na tu i druge teme prilikom javne rasprave o prijedlogu 5. izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada Bjelovara i strateškoj studiji utjecaja na okoliš.