Piše: Ivan Karačony
Čini se kako aktualna Gradska vlast nije odustala od ideje formiranja i izgradnje Poslovne zone u Velikom Korenovu, a sutra bi uz potporu gradskih vijećnika mogli napraviti prvi veliki korak ka njenoj realizaciji.
Više nego očit dokaz toj tezi je i sutrašnja 6. po redu sjednica bjelovarskog Gradskog vijeća na kojoj će se pred gradskim vijećnicima naći i prijedlog koji se tiče postojećih dviju Poslovnih zona.
Konkretno, aktualna Gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Dariom Hrebakom tražit će od vijećnika da glasaju za prijedlog proširenja granica dviju Poslovnih zona; JUG i ISTOK.
Hrebakova vizija
Samim time što su se prijedlozi našli na dnevnom redu Gradskog vijeća svojevrstan je dokaz kako ideja o Poslovnoj zoni Veliko Korenovo nikad nije bila življa, a čini se kako posebno mjesto zauzima u Hrebakovoj viziji u kojoj, barem odnedavno, više nema prepreka za njenu realizaciju.
Naime, u slučaju da vijećnici prihvate prijedlog o proširenju dviju zona, Hrebak ima čistu situaciju da dugogodišnja politička obećanja o Poslovnoj zoni u Velikom Korenovu zaista pretoči u stvarnost.
Kako bi razumjeli zašto je tome tako, ipak krenimo redom.
Priča stara 10 godina
O Poslovnoj zoni Veliko Korenovo priča se već dobrih 10–ak godina, još od vremena kada je na čelu bjelovarskog Poslovnog parka (današnjeg Tehnološkog parka), bila direktorica Adela Zobundžija.
Bilo je to negdje tijekom 2008. godine kada su iz Razvojne agencije bjelovarskog Poslovnog parka koja se trebala baviti i strategijom razvoja grada, najavili kako sa spomenutom zonom tada nazvanom ”Poslovno–industrijska zona”, imaju velike planove. Iz Poslovnog parka su se najavljivala čudesa, od početka izrade projektne dokumentacije pa sve do već obavljenih razgovora s potencijalnim investitorima koji su navodno bili svemirski zainteresirani da se domognu budućih parcela. Posebice jer je ondje trebala izbiti brza cesta Zagreb–Vrbovec–Bjelovar koja bi investitorima omogućila izuzetno povoljan geoprometni položaj.
Gospodarska kriza
No, planovi su u tom trenutku bili miljama daleko od realnosti, a čak i nekoliko svjetlosnih godina dalje od prve lopate zabijene u zemlju.
Lijepa priča o Poslovnoj zoni Veliko Korenovo poklopila se s gospodarskom krizom te 2008. godine te odjednom zamrla i zapala u zaborav, a slučajno ili ne, u zaborav je otišao i Poslovni park, svojevrsni inicijator tog projekta. Tijekom 2016. godine Poslovni park je završio u stečaju, a konkretne okolnosti zbog kojih je doveden do te krajnje faze nikada nisu do kraja razjašnjenje.
Barem ne za javnost. No, to je neka druga priča.
Projekt izvadio iz naftalina
Nakon 2008., posljedice gospodarske krize izravno su diktirale daljnju popunjenost zona i na koncu, uz jednu od trezvenijih odluka Vlade RH o prestanku ”dijeljenja” poslovnih zona šakom i kapom, postale jedna od otežavajućih okolnosti za formiranje budućih poslovnih zona poput planirane u Velikom Korenovu.
Shvatio je to bivši gradonačelnik Antun Korušec, a nedavno i aktualni gradonačelnik Hrebak koji je lanjskim dolaskom na mjesto prvog čovjeka Bjelovara projekt Poslovne zone u Velikom Korenovu odmah izvadio iz naftalina i isto tako neočekivano odmah naišao na hrpu prepreka.
Razočaravajući rezultati
Kako bi Grad Bjelovar uopće realizirao ideju o formiranju Poslovne zone Veliko Korenovo, odnosno kako bi uopće dobio dopuštenje za izgradnju nove poslovne zone, postojeće su u krugu od 20 kilometara zakonski morale biti popunjene više od 60 posto.
Konkretno, 66.6 posto.
Čim je to doznao, Hrebak se prošle godine primio kalkulatora, a rezultati su bili razočaravajući. Popunjenost triju bjelovarskih zona; Istok, Jug i Lepirac iznosila je 40 posto, dok je prosjek s ostalim zonama u krugu od 20 kilometara bio još gori te iznosio nekih 30–ak posto.
Famoznih 20 kilometara
Što se tiče bjelovarskih zona, jedan od problema stvarao je nikad završen Pevecov Stonhenge na Lepircu koji je zauzimao gotovo 10 posto površine raspoložive za investitore, a koji se zbog sudske zavrzlame još i danas vodi kao nepopunjena parcela.
Gradskoj vlasti u prilog nije išao ni postotak popunjenosti u zonama koje su tijekom godina nicale po okolnim općinama, a nalaze se unutar tih famoznih 20 kilometara od Bjelovara.
Spomenimo, primjerice, samo Poslovne zone ”Laminska” u Štefanju i ”Oštri zid” u Bereku. Vjerovali ili ne, ova potonja sve do današnjeg dana nije privukla niti jednog jedinog investitora.
Potezom pera do daleko veće popunjenosti
Naizgled beznadna situacija vezana za Poslovnu zonu Veliko Korenovo stubokom se promijenila s istekom 2017. godine kada je iskrsnula informacija o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Time prijedlogom Vlade RH ukinula bi se obveza u postojećem zakonu. U praksi to znači da bi se slučaju otvaranja nove poduzetničke zone Grad Bjelovar mogao zatražiti darovanje državnog zemljišta, premda je popunjenost u zonama u krugu od 20 kilometara manja od propisanih 66,6 posto. Koliko je poznato, očekuje se da bi prijedlog vrlo brzo mogao proći drugo saborsko čitanje, a potom bi se o njemu trebalo glasati.
Ni Pevecov Stonhenge nije problem
Još jedna okolnost koja dosadašnje negativne okolnosti vezane uz priču o Poslovnoj zoni u Velikom Korenovu stubokom mijenja u pozitivne je i slučaj Pevecovog Stonhengea na ”Lepircu”.
Prema najnovijem tumačenju nadležnog ministarstva čini se kako Pevecov Stonhenge više uteg jer se odjednom ne broji kao neaktivna, već kao aktivna površina iz prostog razloga jer je na njoj započeta gradnja. Dakle, ako je vjerovati posljednjim tumačenjima nadležnog ministarstva, ta bi površina trebala dodatno ”nabildati” postojeći postotak popunjenosti na Lepircu.
Popunjenost od čak 90 posto!
U slučaju da gradski vijećnici prihvate prijedlog i izglasaju proširenje granica poslovnih zona koje će se naći pred njima, što je vrlo izgledan scenarij, postotak popunjenosti zona otišao bi u nebo.
Nešto kao dionice neke mega uspješne tvrtke.
U Istočnoj zoni popunjenost bi porasla na 96 posto, a u Južnoj na 95 posto.
Pribroji li se tome Poslovna zona na Lepircu, ispada kako bi Grad Bjelovar u sve tri zone zajedno imao popunjenost od nevjerojatnih 89 posto.
Pa čak da država i ne prizna Pevecov Stonhenge, preostalih 80 posto bilo bi sasvim dovoljno za ostvarivanje prava na darovanje državnog zemljišta.
Hrebakova ideja o proširenju postojećih zona, uz neočekivanu pomoć u vidu izmjene Zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture, a sve kako bi se realizirao projekt Veliko Korenovo kojeg toliko gura, mogla bi se pokazati kao pun pogodak.
Interes poduzetnika bi mogao rasti
Kada se u obzir uzmu ti svi novi momenti, poduzetnička slagalica u Velikom Korenovu poprima sasvim nove i jasnije konture. Iako još uvijek formalno ne postoje investitori koji bi bili zainteresirani za pokretanje posla u potencijalnoj Poslovnoj zoni Veliko Korenovo koja, priznajmo, još uvijek formalno ne postoji, kako vrijeme odmiče interes poduzetnika za parcelama bi mogao s sve više rasti. Ako zbog ničeg drugog, onda barem zbog blizine buduće brze ceste Zagreb–Vrbovec–Bjelovar.
