Prema najprihvaćenijoj definiciji nebodera u Hrvatskoj – onoj prema kojoj je riječ o zgradi s 10 i više katova – Bjelovar ima samo jedan neboder.
Možda će se netko iz Zagreba ili nekog većeg grada na tu činjenicu samo nasmiješiti, no Bjelovarčani svoj jedini neboder ne doživljavaju kao kuriozitet, nego kao prepoznatljiv dio gradske vizure.
I upravo zato on zauzima posebno mjesto u urbanom identitetu grada.
Niži od katedrale, ali i dalje dominantan u vizuri grada
Prema podacima kojima raspolaže poznati bjelovarski arhitekt Marijan Gezi, najviša građevina u Bjelovaru ipak nije neboder, već katedrala svete Terezije Avilske, udaljena svega dvjestotinjak metara.
Njena visina, mjereno od podnožja do križa na vrhu kupole, iznosi točno 52 metra, dok je bjelovarski neboder visok 45 metara.
Ipak, unatoč tome što nije najviši objekt u gradu, neboder se i dalje ističe kao jedna od najprepoznatljivijih građevina u Bjelovaru.
10 katova, 240 stepenica i pogled koji se pamti
Bjelovarski neboder ima 10 katova i ukupno 240 stepenica, a u njemu se nalazi 50 stanova te dva lifta.
Zanimljiv je i jedan sigurnosni detalj koji mnogi možda ne znaju – liftovi ne voze do 10-og kata.
Razlog tome je tehničke prirode: iznad lifta, nakon zaustavljanja na desetom katu, nedostaje približno 15 centimetara prostora, zbog čega je, radi sigurnosti putnika, vožnja do samog vrha onemogućena.
Iako se službeno vodi kao deseterokatnica, neboder zapravo ima i dodatne etaže ako se uračunaju prizemni dio s trgovačkim sadržajima te kat na kojem se nalaze poslovni prostori i trgovine. U tom smislu, riječ je zapravo o građevini koja funkcionalno ima 12 razina.
Neboder je dovršen 1968. godine, a od tada pa sve do danas ostao je jedinstvena pojava u Bjelovaru. S njegovih viših katova pruža se i jedan od najprepoznatljivijih pogleda na grad.
Bjelovar je zamalo dobio cijelo nebodersko naselje
Iako danas ima samo jedan neboder, Bjelovar je u jednom trenutku bio vrlo blizu tome da dobije čitavo nebodersko naselje u samom centru grada.
Naime, urbanistički plan iz 1966. godine predviđao je znatno drukčiji razvoj šireg gradskog središta. Na prostoru između današnjeg Šetališta Ivše Lebovića i Mihanovićeve ulice planiralo se rušenje starih prizemnica te izgradnja uglavnom trokatnica, ali i čak tri nebodera od 11 katova.
Da je taj plan realiziran, današnja vizura Bjelovara izgledala bi potpuno drukčije.
Struka zaustavila radikalne promjene u povijesnoj jezgri
Planovi tadašnje vlasti predviđali su i dodatne značajne intervencije u prostoru.
Tako je, primjerice, bilo predviđeno i preseljenje Gradske tržnice sa Šetališta Ivše Lebovića u blok omeđen ulicama Ivana viteza Trnskoga, Petra Zrinskog, Šenoine i Šetališta Ivše Lebovića, kao i djelomična zamjena dijela starih objekata duž Trga Stjepana Radića.
No, nijedan od tih planova na kraju nije proveden.
Budući da su predložene urbanističke promjene zahtijevale radikalne zahvate u povijesnu matricu grada, od njih se s vremenom odustalo – ponajprije zahvaljujući naporima stručnjaka i konzervatora, koji su upozoravali na važnost očuvanja identiteta gradskog središta.
Jedan je – i upravo zato važan
Zbog svega toga, Bjelovar danas nema nebodersko naselje, niti ga je, gledano iz današnje perspektive, u povijesnoj jezgri grada ikada trebao imati.
Ali ima jedan neboder – dovoljno poseban da ga gotovo svatko u gradu zna, prepoznaje i na svoj način smatra dijelom bjelovarske svakodnevice.
Možda nije najveći, možda nije najviši, ali je bez sumnje jedan od najprepoznatljivijih simbola grada. (ika)
Fotogalerija: Mario Crnković
