Među gradovima koji su povukli najveći udio EU sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva svih gradova iz europskih fondova u 2021. godini, ponovno se našao i Bjelovara.
I to uz bok Osijeku, Slavonskom Brodu, Rijeci, Zadru, Vukovaru, Našicama, Šibeniku, Vinkovcima i – Benkovcu, pokazala je to analiza koju je portal gradonačelnik.hr napravio na temelju konsolidiranih proračuna gradova preuzetih iz FINA-e.
Gradovi povlače sve više novca
Da su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava potvrđuje i najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2021. godinu, jer podaci za 2022. još nisu dostupni. Podaci naime pokazuju da su gradovi u 2021. godini povukli ukupno 1,49 milijardi kuna (od čega se na Grad Zagreb odnosi 318,5 milijuna kuna), dok je godinu prije povučeno 1,34 milijardi kuna (na Zagreb se odnosilo 229,1 milijun kuna).
Portal gradonačelnik.hr podsjeća kako je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52 posto dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86 posto dodijeljenih sredstava. Za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine na raspolaganju nam je 25 milijardi eura, iz fondova i NPOO-a.
Postoji novac za razvoj urbanih područja
Inače, povlačenje kohezijskih sredstava u novom financijskom razdoblju temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Jedan od prioriteta Integriranog teritorijalnog programa je i pod nazivom ”jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”. Vrijedan je 146,6 milijuna eura, a naredni prioritet, ”težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, koji je bio i prvi poziv unutar novog financijskog razdoblja. Riječ je o ulaganju u 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.
Naravno, u tom segmentu Bjelovar itekako vidi svoju priliku.
Što se gradova tiče, najuspješniji je u 2021. godini bio Osijek koji je povukao najveći udio povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva gradova – 5,31 posto. Slijede Slavonski Brod sa 4,02 posto, Rijeka sa 3,90 posto, Zadar sa 2,64 posto, Vukovar sa 2,34 posto, Našice i Šibenik sa 2,25 posto, Vinkovci sa 1,68 posto, Bjelovar sa 1,67 posto i Benkovac sa 1,56 posto povučenih EU sredstava.
”U planu četiri puta veća realizacija EU projekata – nova škola, vrtići, Studentski dom…”
U posljednje četiri godine povučeno je iz europskih fondova sredstava za sufinanciranje projekata vrijednih nešto više od 300 milijuna kuna, a cilj je da se u sljedećih nekoliko godina realiziraju EU projekti vrijedni 1,2 milijarde kuna. Dakle četiri puta više.
– Nama su svi iznimno važni jer znače bolji Bjelovar, suvremeniji Bjelovar, Bjelovar koji može stati uz bok drugim europskim gradovima. I oni najmanji projekti korak su naprijed u svemu tome. Dakle, od brojnih energetskih obnova kojima smo omogućili, ne samo ljepši izgled našega grada, već i veću funkcionalnost, ugodniji boravak ljudima koji se njima koriste, posebice djeci u osnovnim školama i vrtićima koje smo obnovili, pa sve do gradnje novoga vrtića, ali i sufinanciranja izgradnje nove bušotine. Ovo posljednje nešto je čime se posebno ponosimo. Naime, već sigurno znate da Grad Bjelovar kreće u izgradnju bušotine za korištenje geotermalne energije u naselju Veliko Korenovo. Riječ je o projektu kojem je cilj povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjiti emisije CO2 te povećati sigurnost opskrbe. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,5 milijuna eura od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 1,3 milijuna, a projekt financira Kneževina Lihtenštajn, Norveška i Island u svojstvu zemalja donatora.
Bjelovar perjanica po pitanju zbrinjavanja otpada
Kada govorimo o europskom sufinanciranju, moram spomenuti i projekte koje ćemo završiti u ovoj godini, a to su sortirnica i kompostana, zajedno vrijedne oko 65 milijuna kuna. Za sortirnicu, čija je ukupna vrijednost projekta 45,2 milijuna kuna, Gradu je bespovratno odobreno 36,8 milijuna, odnosno 85 posto. Projekt kompostane vrijedan je više od 14,7 milijuna kuna, a s 50 posto sufinancira se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. S ta dva projekta zaokružit ćemo čitavu priču sa sustavom gospodarenja otpadom i to je nešto bez čega danas nijedan grad ne bi trebao biti jer je riječ o europskom standardu, a Bjelovar će ga imati puno prije nekih većih gradova i za to nećemo plaćati velike kazne – kazao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak za portal gradonačelnik.hr. (ika)
