Razgovarao: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Od Wellovara i novih sportskih sadržaja do Arene Bjelovar, velikih infrastrukturnih ulaganja, gradske blagajne i projekata koji još nisu predstavljeni javnosti – s bjelovarskim gradonačelnikom Dariom Hrebakom razgovarali smo o tome kako danas izgleda Bjelovar i kakav grad želi ostaviti iza sebe.
U velikom intervjuu za Bjelovar.live otkrio je i što očekuje od Wellovara, kakve ambicije ima s bjelovarskim sportom, koliko još velikih projekata Grad priprema te koji mu je osobni cilj – vratiti Bjelovar iznad 40 tisuća stanovnika.
Donosimo intervju u kojem Hrebak otvoreno govori i o najvećem investicijskom ciklusu u povijesti grada, financijskoj stabilnosti, planovima koji još nisu javno poznati te o tome kakvu bi poruku volio ostaviti budućim generacijama Bjelovarčana.
BJLIVE: Krenimo od projekta koji će vjerojatno najviše promijeniti Bjelovar – Wellovar. Riječ je o najvećoj investiciji u povijesti grada.
U kojoj je fazi projekt danas, što se trenutno događa na gradilištu i kada Bjelovarci mogu očekivati da će Wellovar stvarno otvoriti vrata?
Wellovar je projekt generacije. Prije samo 7 godina kad smo krenuli u istraživanje geotermalnog potencijala, ljudi su se u Bjelovaru smijali i podcjenjivali činjenicu da mi imamo toplu vodu samo što to nitko nije shvaćao ozbiljno.
Nije lako bilo tada reći da ćemo jednog dana imati svoje toplice, a kamoli da će te toplice biti najveće u Hrvatskoj. Sjećam se tog vremena i svih političkih napada i osporavanja. Trebalo je tada imati hrabrosti sa malim timom ljudi iz Gradske uprave pokrenuti ovako ozbiljan projekt unatoč predrasudama velike većine građana.
Moram tu spomenuti danas pokojnog pročelnika Ivicu Markovinovića koji me stalno ohrabrivao da budem uporan u toj ideji o toplicama i da to probam politički izgurati, a sam je imao ogromno znanje o geotermalnom potencijalu Bjelovara i “zarazio” me geotermalnom energijom.
Nažalost, izgubili smo ga i prije samog projektiranja toplica, a nastavila je pomagati voditi projekt bivša pročelnica Sonja Novak, pa potom u procesu prijave projekta na EU fondove naš EU tim Ivana i Andrea, a završit će današnji pročelnik Davor Sušak.
Ovo spominjem da vidite koliko je tu ljudi dalo svoj obol zadnjih 7 godina, a direktor Termi Bjelovar Zvonimir Žarec je isto tako dao svoj veliki doprinos u fazi same izgradnje toplica i uvjeren sam da će ih sjajno voditi u budućnosti.
Danas je Wellovar napokon stvarnost i više ne govorimo o tome hoće li Bjelovar imati jedan takav kompleks, nego kako ga što kvalitetnije završiti i staviti u funkciju građana. Wellovar će Bjelovaru dati dvije nove perspektive. Njegovim otvaranjem, Bjelovar dobija standard kakav nema 90% gradova u Hrvatskoj.
Na gradilištu se radi punom dinamikom i trenutno smo u fazi u kojoj se već vrlo jasno vidi kako će cijeli kompleks izgledati i koliko je on doista velik. Cilj je završiti Wellovar do Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja te omogućiti građanima da ga počnu koristiti što prije.
Wellovar je projekt koji treba služiti generacijama i želimo da se i radovi završe što kvalitetnije. S druge strane, jedva čekamo da se otvori i da svi naši građani mogu vidjeti sve ljepote i prednosti Wellovara te da se i sami uvjere da će on puno toga dobroga donijeti našim građanima.
Imam osjećaj da su samo oni koji su ga do sada vidjeli iznutra, svjesni značaja Wellovara.
Zašto smatram da je on projekt generacije. Po prvi puta će svako dijete iz Bjelovara tijekom cijele godine imati mogućnost naučiti plivati te trenirati plivanje i vaterpolo. Svaka obitelj moći će kvalitetnije provesti svoje slobodno vrijeme i povećati svoje zdravlje i fizičku spremnost.
Naši sportaši će imati vrhunske uvjete i dati ćemo talentiranoj djeci novu perspektivu koju su do sada mogli pronaći samo u Zagrebu.
Poseban ćemo fokus staviti na naše umirovljenike i branitelje. Isto tako ne smijemo zaboraviti niti turistički segment, ljude iz drugih krajeva Hrvatske koji će konačno imati razlog doći u Bjelovar.
BJLIVE: Wellovar nije samo bazenski kompleks. Grad njime želi Bjelovar pozicionirati kao sportsko-rekreacijsku i turističku destinaciju.
Što očekujete da će Wellovar dugoročno donijeti gradu – od turizma i novih sadržaja do gospodarstva, zapošljavanja i organizacije velikih sportskih događanja?
Wellovar treba biti puno više od bazena. Njegova najveća vrijednost upravo je u tome što stvara novu infrastrukturu oko koje se mogu razvijati brojni drugi sadržaji.
Ako dovedemo veliki sportski događaj, ljudi neće doći samo na bazen. Trebat će im smještaj, restorani, trgovine, prijevoz, dodatni sadržaji. To znači da od jednog gradskog projekta korist može imati cijelo lokalno gospodarstvo. Isto tako Wellovar će u budućnosti dovesti godišnje između 200 i 300 tisuća posjetitelja u naš grad.
Naime, to su realne brojke, čak i naši konkurenti na tržištu poput Tuhelja, Sv. Martina ili Čateža imaju još više posjetitelja nego što mi očekujemo. Wellovar su jedne od najvećih hrvatskih toplica i neminovno će one rezultirati i novom investicijom poput hotela 4* od 200 ili 300 soba koji opet otvara 200 ili više novih radnih mjesta.
Želimo stvoriti Bjelovar koji nije samo mjesto u kojem ljudi žive i rade, nego i mjesto u koje drugi dolaze. To je velika promjena u razmišljanju o razvoju grada.
A dugoročno očekujem i nešto još važnije – da djeca koja danas gledaju gradilište Wellovara za deset ili petnaest godina budu sportaši plivači ili vaterpolisti koji će tamo trenirati, natjecati se i predstavljati Bjelovar. To je vrijednost koju nije moguće mjeriti samo novcem.
Primjerice, ojačat ćemo naš plivački klub, ali isto tako, postaviti vaterpolo klub u prioritetne sportove Grada Bjelovara jer je cilj da već u 2-3 godine igramo prvu hrvatsku vaterpolo ligu.
Zato je i doveden izbornik mlade hrvatske reprezentacije i od neki dan svjetski prvak Bruno Sabioni, da nam ustroji omladinsku vaterpolo školu, ali i stvori moćnu ekipu za najviši rang hrvatskog vaterpola.
BJLIVE: Upravo se na to nadovezuje i veliko priznanje koje je Bjelovar dobio – mogućnost organizacije Europskog juniorskog prvenstva u plivanju.
Koliko je za Bjelovar važno što je grad prepoznat kao kandidat/domaćin velikog europskog natjecanja i koliko je upravo Wellovar bio presudan u dobivanju takvog događaja?
To je ogromno priznanje za Bjelovar, ali i Hrvatsku. Naime, nikada u povijesti se u Hrvatskoj nije organiziralo europsko juniorsko prvenstvo u plivanju, obzirom da se ono može organizirati samo na dva bazena ( u Zagrebu i Rijeci), a sad će se organizirati u našem Bjelovaru jer ispunjavamo sve uvjete za međunarodna natjecanja.
Veliko hvala Hrvatskom plivačkom savezu i predsjedniku Josipu Varvodiću s kojima smo zadnjih godinu dana zajednički pripremali kandidaturu, a čija riječ je u međunarodnim krugovima imala težinu da je Bjelovar spreman za ovako veliki izazov.
Kada jedan grad naše veličine dobije priliku razgovarati o organizaciji natjecanja europske razine, to znači da je netko prepoznao njegov potencijal i infrastrukturu koju gradimo.
Wellovar je u toj priči naravno iznimno važan jer bez adekvatne sportske infrastrukture ne možete ni razmišljati o takvim događajima. Ali nije dovoljan samo bazen. Potrebni su organizacija, logistika, ljudi, smještajni kapaciteti i cijela infrastruktura grada. Vjerujte mi, bit ćemo spremni i organizirat ćemo prvenstvo koje će Europa pamtiti.
Teško nam netko može konkurirati u gostoljubivosti najsrdačnijeg grada u Hrvatskoj. Posebno je važno da se pokažemo u pravom svjetlu jer sljedeće godine se slavi 100 godina europskog plivanja i tako velika obljetnica slavit će se u Bjelovaru.
Meni je najvažnije da ovakve stvari mijenjaju percepciju Bjelovara. Želim da kada se govori o velikim sportskim događajima ljudi više ne kažu: ‘’Zašto Bjelovar?’’, nego: ‘’Naravno, zašto ne Bjelovar?’+
Ako uspijemo organizirati jedno veliko europsko natjecanje, otvorit ćemo vrata i drugim događajima u vaterpolu, sinkroniziranom plivanju, a jednog dana nogometu, rukometu, atletici. To je ono što želimo postići.
BJLIVE: Drugi veliki najavljeni sportski projekt je Arena Bjelovar, nova velika rukometna dvorana. Bjelovar ima rukometnu tradiciju kakvu malo koji hrvatski grad može pokazati.
Što će Arena konkretno donijeti bjelovarskom sportu – hoće li to biti prvenstveno dvorana za rukomet ili projekt koji treba omogućiti i velika nacionalna i međunarodna natjecanja, koncerte i druge događaje?
Naravno, kroz pet godina cilj je izgraditi rukometnu Arenu. No, prije toga trebamo prvo izgraditi nogometnu Arenu Bjelovar. Njezina gradnja je upravo krenula i završit ćemo stadion od 5040 mjesta sa svim uvjetima za igranje 1.HNL i europskih utakmica za godinu i pol dana.
U sklopu nogometnog stadiona imat ćemo i 6 nogometnih terena i ponovno biti među 2 ili 3 grada koja imaju takvu nogometnu infrastrukturu te opet mladim sportašima dati lijepu perspektivu da se razvijaju u Bjelovaru.
Isto tako u sklopu tribine se gradi i moderna dvorana za malokalibarsku pušku i pištolj, jedina takva u Hrvatskoj, da naš brončani olimpijac Miran Maričić ne mora više ići trenirati u Beč ili Budimpešt kako bi za Hrvatsku osvajao medalje na Olimpijskim igrama.
Što se tiče nogometa, uz pomoć privatnih sponzora i tvrtke Prima u vlasništvu gospodina Radića, uvjeren sam da izgradnjom stadiona Arena Bjelovar, zajedno možemo realizirati i projekt Bjelovara u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi.
Arena Europskih prvaka mora biti puno više od rukometne dvorane. Bjelovar je grad rukometa i drago mi je da je Rukometni klub Bjelovar s trenerom Slavkom Golužom uspio izboriti premijer rukometnu ligu.
Tradicija rukometa je nešto na što smo izuzetno ponosni, ali bilo bi pogrešno napraviti objekt koji će živjeti samo nekoliko sati tjedno.
Želimo multifunkcionalnu dvoranu koja može ugostiti vrhunske sportske događaje, reprezentativne utakmice, međunarodna natjecanja, koncerte, konferencije i druge velike manifestacije.
Bjelovar je u prošlosti dokazao da može organizirati velike događaje. Sada želimo imati infrastrukturu koja će nam omogućiti da to radimo još bolje. Isto tako, ona mora biti održiva, zato ćemo je graditi u Velikom Korenovu, 300 metara od ulaska na brzu cestu prema Zagrebu, preko puta Wellovara i budućeg hotela.
Ona će isto kao i Wellovar biti energetski održiva jer ćemo je grijati bez plina, na bjelovarsko sunce, odnosno solare i vruću bilogorsku geotermalnu vodu. Dakle, energente kojima mi kontroliramo cijenu i koji su u 100% vlasništvu Grada Bjelovara.
I ponovno, ne gledamo samo jedan objekt. Gledamo kako Arena zajedno s Wellovarom, stadionom, školskim sportskim objektima i ostalom infrastrukturom može stvoriti jedan ozbiljan sportski sustav. To je puno veća priča od same dvorane.
BJLIVE: Bjelovar istodobno gradi ili priprema velik broj projekata. Kada pogledate cijeli investicijski ciklus, od Wellovara i Arene Bjelovar do škola, vrtića, infrastrukture i drugih ulaganja – koliko je realno još prostora za nove velike projekte u idućim godinama i gdje Grad danas vidi svoje prioritete?
Prostora uvijek ima, ali odgovorna politika nije u tome da svaki dan najavite deset novih projekata. Odgovorna politika je odrediti prioritete i onda ih završiti. Primjerice mi paralelno razvijamo projekt gradnje još 3 bušotine u centru grada kojima želimo već do 2030.grijati grad na geotermalnu toplu vodu. Ali polako, korak po korak.
Nama su prioriteti vrlo jasni. Prvo želimo završiti velike projekte koji su već pokrenuti. Paralelno moramo završiti ulaganje u škole i jednosmjensku nastavu, vrtiće, komunalnu infrastrukturu, promet, energetsku učinkovitost i kvalitetu života.
Ali ne smijemo stati. Grad koji kaže „sad smo sve napravili“ zapravo je grad koji počinje zaostajati.
Zato već razmišljamo što nakon Wellovara i Arene ili primjerice nakon što se slijedeće godine završi projekt 10 milijuna eura gradnje nove poduzetničke zone Veliko Korenovo koja je nepravedno pala u sjenu drugih projekata.
To je projekt koji će donijeti nove investicije i radna mjesta ili kako nestrpljivo građani na društvenim mrežama često govore, kada ćeš gradonačelniče konačno izgraditi tvornice? Ne može grad graditi tvornice, ali mogu poduzetnici i izvrsna infrastruktura.
Neću unaprijed najavljivati svaki projekt jer mislim da građani više cijene kada nešto prvo napravite, a onda pokažete rezultat. Ali vjerujte radimo paralelno na barem još 5-6 velikih projekata koji su javnosti još nepoznati, ali prerano je da ih sada otkrivamo.
Većina to ne bi shvatila, kao što su mnogi bili skeptici 2019. godine kada se donosila odluku da idemo graditi toplice u Bjelovaru.
Naš cilj je da Bjelovar i dalje bude jedan od gradova koji se najbrže razvijaju u Hrvatskoj. Ali vjerujte mi, najbolji projekti tek dolaze.
BJLIVE: To nas dovodi i do gradske blagajne. Grad nikada nije imao ovako velik investicijski ciklus.
Kako danas izgleda financijska slika Bjelovara i koliko je važno pravilno tempirati projekte kako bi se istodobno očuvala stabilnost proračuna i nastavila ulaganja?
To je možda i najvažniji dio cijele priče. Možete imati deset odličnih ideja, ali ako ne znate financirati i održavati ono što ste napravili, onda ste napravili problem, a ne razvoj. Mi trenutno provodimo 350 milijuna eura vrijednih projekata. Za te novce je napravljen Pelješki most.
Dakle, možemo figurativno reći da se u ovom trenutku gradi Pelješki most u Bjelovaru. Kako to funkcionira?
U Gradu s najmanjim porezima u državi s 1 eurom koji nam građani uplate u blagajnu, naš mali, ali uspješni tim, iz europske blagajne i EU fondova u čijim smo povlačenju sredstava najuspješniji u Hrvatskoj, povuče 7 ili 8 eura iz te iste europske blagajne.
Zato kod svakog projekta gledamo nekoliko stvari: koliko košta, koliko možemo dobiti europskog ili nacionalnog novca, kakav je vlastiti udio Grada i, možda najvažnije, koliko će taj projekt dugoročno koštati gradski proračun.
Mi ne želimo graditi projekte zbog rezanja vrpci. Želimo graditi ono što si Bjelovar može priuštiti i dugoročno održavati.
Upravo zato je važno dobro tempirati investicije. Jedan projekt završava, drugi ulazi u punu realizaciju i tako održavamo investicijski ciklus bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Volim reći da je naš grad financijski stabilan kao švicarska banka.
Naime, mi smo umjereno financijski opterećen grad jer nam je inflacija pojela već sada većinu kredita, pogotovo kredita toplica, a rast gospodarstva i proračuna omogućio da nastavimo još jače dalje realizirati nove projekte.
Primjerice, kada smo preuzeli grad prije 9 godina proračun je bio 7 milijuna eura, a danas je preko 100 milijuna eura. Mislim da sam s time sve rekao. Grad je zadužen 7% od 20% zakonski dopuštene granice za zaduživanje u odnosu na izvorne prihode proračuna.
Dakle iskoristili smo tek trećinu rezervi za zaduživanje koliko smijemo. Kao što sam rekao, kao švicarska banka smo stabilni.
Bjelovar danas nije grad koji živi od obećanja. Mi imamo stvarne projekte, stvarne investicije i stvarnu odgovornost prema svakom potrošenom euru.
BJLIVE: Kada se sve ovo zbroji, Bjelovar posljednjih godina izrazito ulaže u velike i vidljive projekte.
Što je sljedeći veliki cilj koji želite ostvariti – postoji li projekt koji još nije dovoljno poznat javnosti, a mogao bi biti nova velika razvojna priča grada?
