Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Grad Bjelovar godišnje troši do nekoliko tisuća eura na ime troškova saniranja uništene gradske, odnosno javne imovine koju su, ponovimo reda radi, financirali isključivo njegovi stanovnici.
Dakle, šteta koja biva počinjena na javnoj površini sanira se novcem poreznih obveznika, točnije eurima stanovnika Grada Bjelovara.
Novo obnovljeni gradski korzo nedavno je doživio svoje prve devastacije u vidu razbijenih stakala na javnim svjetiljkama i razvaljene žardinjere, a što je još više ponukalo aktualnu gradsku vlast da glavnu gradsku šetnicu u koju su uloženi milijuni kuna od budućeg vandalizma pokuša zaštititi video nadzorom.
Ideja je to koja se zapravo već godinama provlači kroz javni prostor i o njoj se do sada pisao i razglabalo, možda je i malo za reći, na desetke puta.
No, čini se kako bi ovaj puta ta ideja zaista mogla zaživjeti.
Brajdić: Nova prometna regulacija do 15. rujna
Kakav je plan po tom pitanju, pokušali smo doznati od bjelovarskog dogradonačelnika Igora Brajdića.
– Mogu reći da sam zadovoljan jer se već sada promet osobnim automobilima i dostavnim vozilima uvelike smanjio. Nema više pristajanja na korzu kada se ide u pekaru po kruh, tisak po novine ili u Konzum po potrepštine. Radovi na korzu traju do 15. rujna i do tada ćemo u funkciju staviti i stupiće, a korzom će od automobila/kombija/kamiona jedino moći proći žurne službe i vozilo FINE GS ali samo do svoje poslovnice, a ne više vožnjom po cijelom korzu. Do 15. rujna bit će posložena nova prometna regulacija na korzu.
”Kad se učini šteta, kamere dobro dođu”
Kako bismo dodatno učinili da se građani osjećaju sigurnim od potencijalnih zalutalih automobila na korzu za vrijeme šetnje postavit ćemo i kamere. Trenutno radimo projekt, a u idućih 10 dana raspisujemo nabavu za dobavljača i ugradnju kamera. Softverski sustav obavezno treba sadržavati opciju da kamera sama prepozna i uslika zalutali automobil ili kombi na korzu i automatski šalje sliku komunalnim redarima na postupanje te u nadležnu policijsku postaju. Iako je Bjelovar siguran i miran grad, ipak kamere mogu doprinijeti i da se otkriju pojedinci koji nekada znaju učiniti nestašluk koji za uzrok ima učinjenu štetu na korzu. Očekujem do kraja godine da bi kamere trebale biti instalirane duž cijeloga korza. To nikako nije nadzor građana jer ja prvi nisam za opciju da se bilo koga nadzire. Ali, kad se učini šteta, kamere dobro dođu – smatra Brajdić.
Snimanje građana i maloljetnih osoba na javnoj površini
Premda je po njegovom mišljenju smisao postavljanja kamera duž cijelog korza sankcioniranje eventualne vožnje šetnicom, kao i kažnjavanje svake vrste vandalizma, nemoguće je ne osvrnuti se na snimanje građana i maloljetnika, premda se radi o javnoj gradskoj površini.
Mišljenja građana oko ove teme nesumnjivo će biti podijeljena.
Ipak, bez obzira na to što mislili i kako se osjećali, takvo snimanje je dopušteno, ali prije svega uz ispunjenje određenih pravila i uz poštivanje relativno zahtjevne zakonske regulative.
Krenimo od GDPR-a ili Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka koja je neodvojiva od svakog oblika tehničke zaštite objekata koja uključuje bilo koji način identifikacije osoba.
Radilo se o video nadzoru u tvrtkama ili trgovačkim centrima, biometrijskim podacima poput otiska prsta, ruke ili skena šarenice oka za ulaz u zaštićeni dio poslovnice, podaci takve vrste moraju biti spremljeni prema posebnim propisima.
No, što kada se kamere postave na javne površine i dobiju mogućnost snimanja svih odraslih i maloljetnih prolaznika?
Što zakonske odredbe navode o pravima građana prilikom kretanja ulicom vlastitog grada?
Zakonske odredbe pri snimanju javnih površina
Prema Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (čl. 32.), snimanje i praćenje javnih površina dozvoljeno je tijelima javne vlasti, ali „samo ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća […] ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine“.
Prema tome, sve jedinice lokalne samouprave mogu tražiti od MUP-ovog nadležnog Ureda civilne zaštite odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite na javnoj površini u svrhu zaštite građana i imovine te lakšeg rješavanja mogućih kaznenih djela.
Budući da se radi o videonadzoru, podaci koji se prikupljaju su lokacija snimke, točno vrijeme i sam vizualni dio videozapisa. O svakom mjestu videonadzora svi prolaznici moraju biti vidljivo obaviješteni, a takvi napisi, sukladno zakonima, obavezno sadrže sljedeće stavke:
– slikovna i tekstualna informacija da je prostor pod videonadzorom;
podaci o voditelju obrade i Službeniku za zaštitu podataka;
kontaktni podaci putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava (brisanje i pristup podacima)
– svrha provođenja nadzora i njegova pravna utemeljenost;
period zadržavanja snimljenih podataka; informacije o svim stranama koje eventualno imaju pristup prikupljenim podacima.
Tko vidi snimke kamera postavljenih u gradovima?
Kamere iz gradova svoju sliku najčešće odašilju u jedan ili nekoliko centralnih jedinica za dojavu. Te jedinice mogu biti u prostorijama Grada, policiji ili, na primjer, odabranoj zaštitarskoj tvrtki.
Što se tiče pregledavanja snimki, postoji zakonom propisan rok njihovog skladištenja – snimke se smiju čuvati najduže šest mjeseci, osim ako se koriste kao dokazni materijal u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku (čl. 29., Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18)).
Što kamere znače za građane?
Kamere u gradu, ako se pravilno koriste poštujući zakone o obradi osobnih podataka, mogu povećati sigurnost svih građana i posjetitelja, ali i povećati broj riješenih kaznenih djela.
Pokazalo se i kako instalacija kamera povećava broj otkrivenih kriminalnih radnji, kao i brzinu reakcije žurnih službi, pogotovo ako imaju naprednu video analitiku koja otkriva, na primjer, i pojavu požara.
Napominjemo, za sve delikatne poslove poput videonadzora, javljajte se isključivo ovlaštenim tvrtkama kako bi sve vaše informacije ostale sigurne, a sustavi ispravni i dugovječni.
Evo zašto je Zagreb javno dobio ”ćušku” zbog video nadzora
Početkom ovog mjeseca Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) razmatrala je zaprimljenu pritužbu građana i nakon objava u medijima o mogućem korištenju videonadzornog sustava prvotno namijenjenog za provedbu poslova nadzora iz domene prometnog redarstva koji je postavljen na javnim površinama u Gradu Zagrebu, ali i u svrhu utvrđivanja prekršaja protiv osoba koje nepropisno odbacuju otpad na površine javne namjene.
AZOP je proveo nadzorno postupanje nad Gradom Zagrebom kako bi ispitao navode iz pritužbi te zaista utvrdio nepravilnosti.
Inače AZOP je samostalno i neovisno državno tijelo nadzire provedbu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 27. 04. 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka.
Građani prijavili Grad
Elem, Grad Zagreb je postavio video nadzor na javnoj površini za potrebe provedbe poslova nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom, izdavanja naredbi za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila u nadležnosti ovlaštenih prometnih redara unutar Odjela prometnog redarstva.
Međutim, građani su osnovano posumnjali kako je Grad Zagreb predmetni video nadzorni sustav koristi ne samo za provedbu nadzora iz sfere prometa, već i u svrhu provedbe nadzora iz sfere komunalnih poslova.
Konkretno, za potrebe utvrđivanja i sankcioniranja prekršaja protiv osoba koje protivno propisima odlažu otpad na javne površine.
Takvo postupanje Grada Zagreba građani su prijavili AZOP-u, a AZOP je po zaprimljenoj prijavi proveo nadzorno postupanje kako bi utvrdio eventualno postojanje nepravilnosti od strane Grada Zagreba kao voditelja obrade osobnih podataka.
Zagreb nije riješio tko ima pravo pregledavati snimke te u koju svrhu
AZOP je na koncu utvrdio da Grad Zagreb nije proveo odgovarajuće organizacijske mjere kako bi osigurao odgovarajuću razinu sigurnosti obrade osobnih podataka putem video nadzora kojim je obuhvaćena javna površina.
– Premda prema iskazima odgovornih osoba postoji opća mogućnost ulaska komunalnih redara u tzv. Operativno komunikacijski centar, prvenstveno prema potrebama i samostalnoj procjeni komunalnih redara te tako i mogućnost uvida, ali i eventualnog podnošenja zahtjeva za izuzimanjem nastalih snimki video nadzornog sustava u postupcima iz njihove nadležnosti, utvrđeno je kako voditelj obrade nije predvidio, a s tim u vezi, nije dokumentirao interni pravno provedbeni okvir upravljanja video nadzorom sustavom, uključivo postupke, procedure i protokole odnosne na eventualno moguće otkrivanje i/ili izuzimanje, uključujući podnošenje i zaprimanje zahtjeva djelatnika Odjela komunalnog redarstva za otkrivanjem snimki nastalim korištenjem video nadzora na javnim površinama – stoji u odluci AZOP-a.
Također, Gradu su zamjerili što ”nije adekvatno označio da je javna površina pod video nadzorom, a što je obveza sukladno odredbi članka 13. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, u vezi s člankom 27. stavkom 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.”
Nema financijske kazne, samo depeša o uvođenju reda u sustav nadzora
Na koncu Grad Zagreb neće snositi nikakve sankcije u videu nekakve financijske kazne.
AZOP je tek donio odluku kojom zabranjuje tamošnjem Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba, kao voditelju obrade osobnih podataka, omogućavanje uvida i/ili izuzimanje snimki nastalih videonadzorom javnih površina Odjelu komunalnog redarstva, posebice u svrhu postupanja u vezi utvrđivanja prekršaja protiv osoba koje nepropisno odbacuju otpad na površine javne namjene.
Također, AZOP je navedenom odlukom Gradu Zagrebu naložio da u roku od 90 dana donese odgovarajući unutarnji pravno provedbeni okvir upravljanja video nadzor kojim će se utvrditi i provoditi politike i postupke povezane s videonadzorom javnih površina.
Drugim riječima da u naredna tri mjeseca dovede u red cijeli sustav krajnje kontrole i pregleda snimljenog materijala.
Šibenik uvodi 240 kamera na svoje ulice
Ne razmišlja samo Bjelovar o uvođenju video nadzora.
Suvremeni sustav videonadzora, vrijedan 14 milijuna kuna, uskoro bi trebao zaživjeti i na šibenskim ulicama.
Riječ je o ukupno 240 kamera, postavljenih na 70 lokacija čija je namjena kontrola gradske imovine i prometnih situacija.
Ovih dana upravo su na šibenskim ulicama u tijeku i radovi na postavljanju tabli koje će upozoravati građane da su javne površine pod video nadzorom. Time će se ispuniti i zakonska regulativa za korištenje snimki te potencijalno kažnjavanje prekršitelja bez mogućnosti tužbi zbog korištenja osobnih podataka.
Šibenski sustav videonadzora, usput rečeno, biti jedan od najsuvremenijih u državi, podsjetimo, omogućavat će snimanje i prikaz video materijala visoke kakvoće.
U Gradu se nadaju da će se ovim projektom znatno smanjiti stopa kriminaliteta, broj prometnih nesreća te povećati sigurnost građana i svih posjetitelja Krešimirovog grada.
– Prilikom svakog oštećenja javnih površina, objekata i imovine općenito, te nemara prema okolišu, naši sugrađani su postavljali, a i dalje postavljaju pitanje zašto na tim mjestima Grad nije instalirao nadzorne kamere. To nas je dodatno ponukalo da pristupimo ovom projektu i njegovoj realizaciji – kazao je svojedobno Danijel Mileta, šibenski dogradonačelnik za portal Šibenski.hr.
