Razgovarala/Foto: Blaženka Božinović
Bjelovarčanin Dominik Varga u svojoj je kvizaškoj karijeri vodio čak 700 pub kvizova i na tome ne planira stati.
Za njih uglavnom sam osmišljava pitanja u kojima se svakog tjedna mogu okušati Bjelovarčani, ali i Zagrepčani. Otkrio nam je da se u pub kvizove zaljubio tijekom studiranja.
– Kad sam došao u Zagreb na studij, sasvim slučajno sam vidio plakat zalijepljen na vratima fakulteta da se održava pub kviz. To mi je kao ljubitelju televizijskih kvizova bilo zanimljivo pa sam okupio ekipu i nastavili smo dolaziti. Nakon nekog vremena se ustalila praksa da svaki tjedan druga ekipa sastavlja kviz, kasnije je to preraslo u sastavljanje jednom mjesečno, a danas ih sastavljam više puta tjedno – ističe.
Prvi pub kviz u Bjelovaru
Dominik je pohodio i prvi pub kviz koji je ikad održan u Bjelovaru, 2015. godine u Oki, u organizaciji predsjednika Hrvatskog kviz saveza.
– Sudjelovalo je 12 ekipa, odaziv je bio odličan i vlasnik je rekao da će se kvizovi nastaviti. Budući da sam tijekom studija u Zagrebu bio na nekolicini pub kvizova, a neki čak i vodio, predložio sam vlasniku da ja ubuduće nastavim voditi kvizove i deset godina kasnije, ta suradnja još uvijek traje – navodi. Premda voli zaigrati kvizove, otkrio nam je kako više uživa u voditeljskoj ulozi.
‘’S hiperinflacijom kvizova dolazi do smanjenja njihove kvalitete’’
– U zadnje vrijeme je hiperinflacija kvizova i voditelja kvizova ogromna, pogotovo u Zagrebu. Jedan dečko se potrudio i napravio popis svih kvizova koji se mogu odigrati u Zagrebu tijekom jednog tjedna i došao je do broja od 85. Nažalost, s hiperinflacijom kvizova dolazi do smanjenja njihove kvalitete i vidljivo je da se ljudi nisu potrudili oko pitanja, da pitaju neke stvari koje su se pitale već milijun puta, da pitanja budu suhoparna pa se ljudi osjećaju kao da rješavaju test u školi, da se ne pazi na gramatiku, a najgore je da se ne provjerava činjenična točnost odgovora, da pitanja budu višeznačna – nabraja neke od mogućih problema naš sugovornik te nastavlja.
”Pitanja sastavljam praktički cijelo vrijeme tijekom dana”
– Iz te perspektive mi je onda puno draže voditi kviz jer znam koliko vremena ulažem u sastavljanje pitanja kako bi ona bila zanimljiva ljudima i da to izgleda kako bi trebalo prema mišljenju uvriježenom među kvizašima – napominje.
Jedno od najčešće postavljenih pitanja koja je dobio je ono o izvorima koje koristi za sastavljanje kvizova te za vrijeme koje mu je potrebno za taj zadatak.
No, Dominik na njih nema konkretan odgovor.
”U sastavljanje jednog kviza uloži 8 do 10 sati”
– Vrijeme potrebno da sastavim kviz je jako teško reći jer se rijetko dogodi da sjednem za laptop i ciljano idem sastavljati kviz, to tako ne funkcionira kod mene. Pitanja sastavljam praktički cijelo vrijeme tijekom dana, a inspiraciju crpim iz razgovora s ljudima, čitanja novina, slušanja radija, gledanja televizije. Katkad čujem neku zanimljivu informaciju koja mi uđe u uho i natuknicu o tome si zapišem u mobitel ili napravim print screen i ostavim da stoji. Tijekom tjedna se nakupi dosta takvih informacija, zgodnih stvari za pitati i kad sjednem za laptop, uobličim te natuknice u pitanja. U isto vrijeme, kviz sastavljam i nikad i uvijek pa je teško reći koliko to traje – ističe.
Ipak, okvirno je procijenio da u sastavljanje jednog kviza uloži 8 do 10 sati, pod uvjetom da već ima pripremljene ideje.
Dosta ljudi se kvizovima bavi profesionalno
Dominik svakog utorka i nedjelje vodi kvizove u Zagrebu, dok je svakog drugog četvrtka u Oki, odnosno Platinumu u Bjelovaru. U slučaju spriječenosti, u voditeljskoj ga ulozi mijenja sestra Inga.
Na tim kvizovima sudjeluje između 20 i 30 ekipa, a premda je kvizaška scena u Zagrebu jača zbog konstantnog priljeva novih, visokoškolovanih ljudi, ni Bjelovarčanima pub kvizovi nisu strani. Otkrio nam je kako ponajbolji hrvatski kvizaši, uz dobro poznate lovce iz Potjere, većinom ne idu na pub kvizove, ali i pojasnio njihove razloge.
– Oni smatraju da im je to gubljenje vremena jer se ciljano pripremaju za velika natjecanja koja postoje u kvizu, postoji čak i kvizaška olimpijada. Jedan od njih mi je objasnio da mu se ne isplati sjediti u kafiću tri sata za 40 pitanja od kojih na 30 zna odgovor, pet će biti potpuno nevažne stvari, a samo pet neće znati i to će naučiti. Zbog toga radije doma riješi individualni kviz sa 100 pitanja u 50 minuta gdje nauči 50 novih stvari jer to više nije igranje iz hobija, nego ulazi u sferu poluprofesionalnog bavljenja time. Da pojasnim, takav oblik kviza više nije samo druženje s prijateljima i usputno odgovaranje na pitanja, već prerasta u profesionalno bavljenje kvizovima. Cilj tada više nije samo sudjelovanje uz zabavu i zgodan bonus učenja novih stvari i testiranja znanja jer se profesionalni igrači pomno pripremaju za svoja natjecanja i žele pobijediti – navodi.
Kvizaška scena u Bjelovaru i Zagrebu?
Usporedio je kvizašku scenu u Zagrebu i Bjelovaru.
– Što se tiče jačine, scena u Bjelovaru i Zagrebu je otprilike ista, čak na nekim kvizovima u Bjelovaru budu i bolji rezultati nego u Zagrebu kada uspoređujemo sličnu težinu pitanja pa to bude ugodno iznenađenje – naglašava Dominik te dodaje kako mu je kao sastavljaču uvijek draže da ima što više različitih pobjednika i da kvizove ne osvajaju stalno iste ekipe jer to može demotivirajuće djelovati na ostale.
Kakav je interes za individualnim kvizom u Bjelovaru?
Iako većinom radi na ekipnim kvizovima, sastavio je i nekoliko individualnih pa nam je objasnio razliku između ta dva oblika kviza.
– Ekipni kviz ostavlja puno više mjesta enigmatici unutar pitanja, šifriranju ili dolaženju do odgovora iz različitih smjerova, povezivanju različitih kategorija, multidisciplinarnosti da se, primjerice, pitanje iz sporta poveže s radnjom nekog filma. Ostavlja se mjesta dogovoru između igrača u ekipi jer to bi trebala biti suština svakog pub kviza, da pitanja potaknu diskusiju i razgovor, da ljudi komuniciranjem i razmjenom ideja dođu do točnog odgovora. S druge strane, individualni kviz je puno uža forma koja ne ostavlja prostora tome. Traži se točan podatak, a kviz ima puno ozbiljniju formu – pojasnio je te dodao kako interes za individualnim kvizovima u Bjelovaru nije velik.
Ideja online kviza
Dok u našem gradu kvizove sastavlja isključivo sam, u Zagrebu na jednom od kvizova koje vodi djeluje pod brendom Animatori sivih stanica s kolegom Svenom s kojim se povezao tijekom pandemije kad je došlo do velikog porasta interesa za online kvizovima jer, kako kaže, ljudi nisu mogli testirati svoje znanje u kafićima.
Sven je došao na ideju da rade online kviz preko Twitcha, a na jedan od njih prijavile su se čak 272 ekipe iz cijele Hrvatske, odnosno više od tisuću igrača.
Prisjetio se kako na prvim kvizovima koje je vodio nije imao mikrofon pa mu je katkad bilo izazovno ušutkati žamor.
Poanta pub kvizova je zabava i druženje
– Na početku sam s knedlom u grlu išao voditi kviz jer je znalo biti pojedinaca koji su dolazili sa stavom da su najpametniji i htjeli su se svađati oko svega što im je bilo nejasno ili nedovoljno dobro objašnjeno. Primjerice, kod pitanja o slijetanju na Mjesec netko je došao i rekao mi da se to nikada nije dogodilo – navodi. Ipak, s vremenom su ljudi shvatili da je poanta pub kvizova druženje. Premda su pogreške pri sastavljanju pitanja moguće, Dominik ih nastoji minimalizirati i otvoren je za eventualne prigovore. Ako su oni utemeljeni, pitanje se poništava i sve ekipe dobivaju bod.
No, ponekad se dogodi da su ljudi uvjereni u netočan odgovor.
Problem oko naziva hrvatske himne
– Ne znam kako je točno bilo postavljeno pitanje, ali kao odgovor se tražio naziv hrvatske himne, Lijepa naša domovino. Jedna profesorica hrvatskog jezika koja je sa svojim učenicima bila na tom kvizu je došla do mene reklamirati da je pitanje krivo postavljeno i da se himna uopće ne zove Lijepa naša domovino, nego Horvatska domovina. Ja sam to opovrgnuo, nakon čega je povisila ton pa sam odlučio još jednom provjeriti tu činjenicu. Koju minutu poslije sam otišao do nje i rekao da ne mogu priznati taj odgovor. Šokirano me pitala zašto, a ja sam se pozvao na izvor koji potkrepljuje moje navode i rekao kako se nadam da je dovoljno relevantan, a to je bio Ustav Republike Hrvatske – naveo je.
Pripetavanje
Zna se dogoditi da na kraju pub kviza dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, a kako bi se tablica rezultata mogla posložiti kod onih kojima o plasmanu ovisi nagrada, što su obično prva tri te predzadnje mjesto, na red dolazi pripetavanje.
Riječ je o dodatnom pitanju procjene koje se obično smišlja na licu mjesta, no iako utvrđuje plasman, riječ je o najmanje važnom pitanju na kvizu. Jedna od specifičnosti pub kvizova svakako su kreativni nazivi ekipa, a Dominika smo upitali sviđaju li mu se.
Kviskoteka, Milijunaš, Potjera…
– Volim vidjeti dovitljiva imena ekipa, čak na jednom kvizu je postojala i nagrada za najbolje ime koje su birali voditelj i konobari, ali većinom ta imena nisu prikladna za bilo koji medij – smije se Dominik kojeg jedino smeta neoriginalnost, odnosno uzimanje tuđih naziva. Da je zaljubljenik u kvizove nije tajna, a okušao se i u nekim od televizijskih kvizova. No, nas je zanimalo koji mu je od njih najdraži.
– Stariji kvizaši redovito odgovaraju da nema do Kviskoteke, međutim mene je ta Kviskoteka zaobišla, čak i ona koja se prikazivala relativno nedavno. Redovito sam pratio prvog Milijunaša prije pauze, ali danas bih rekao da mi je najdraža Potjera. Najdinamičnija je i najpristupačnija, a jako je zgodno i što se jako veliki fond pitanja izvrti u relativno kratkom vremenu pa puno toga novog možeš čuti. U tom smislu se vidi da je Milijunaš već zastario – navodi te pojašnjava kako je prije bilo napeto gledati hoće li natjecatelj ponuditi točan odgovor, dok danas u nekoliko klikova možeš doći do točnog odgovora pa čekanje može postati dosadno.
Prisjetio se i kviza Najslabija karika, no kako kaže, ne može ga izdvojiti kao najdražeg zbog kalkuliranja natjecatelja koja utječu na ishod kviza. Ne treba to čuditi ako znamo da je fer igra jedno od glavnih obilježja pub kvizova tijekom kojih korištenje mobitela i interneta – nije dozvoljeno.
