Piše: Ivan Karačony
Znate li što je ”Bjelovarska afera”?
Premda u Lijepoj našoj gotovo svakodnevno svjedočimo raznim aferama i ponekad se čini da im nema kraja, događaj koji se naziva ”Bjelovarska afera” ipak je našao posebno mjesto u povijesti, a čak je u širem kontekstu nagovijestio i pad Austro–Ugarske Monarhije.
Događaj datira iz 12. rujna 1888. godine, tijekom susreta između austrijskog cara Franje Josipa I. i hrvatskog biskupa Josuipa Jurja Strossmayera u Bjelovaru.
Engleski kralj u Bjelovaru
Povijest kaže kako je Car Franjo Josip I. tada po drugi put posjetio Bjelovar, a povod su navodno bile vojne vježbe na području sela Rače i Drljanovca, oko 20 kilometara od Bjelovara. U carevoj pratnji bio je i prijestolonasljednik Rudolf koji će par mjeseci kasnije tragično skončati, te nadvojvode Willim, Joseph i Otto, ali i engleski princ od Walesa, kasnije kralj Edvard VII.
S obzirom na povijesno značenje spomenutih osoba može se s punim pravom reći kako se u Bjelovaru te 1888. godine, prije točno 130 godina, okupila svita koja je izazivala strahopoštovanje, a mnogima su samo na spomen njihovih imena klecala koljena.
Čestitka za Kijev
Na dan kada su se odvijale vojne vježbe, car Franjo Josip I. je u jednom je trenutku stigao do tadašnjeg gradskog poglavarstva u Bjelovaru (danas zgrada Gradskog muzeja).
Na prvom katu car Josip susreo se s tada đakovačkim biskupom Josipom Jurajem Strossmayerom. Car je u jednom trenutku prigovorio biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa.
Neviđena uvreda
Na carev prigovor biskup Strossmayer mu je odgovorio; “Moja je savjest čista!” te se udaljio od cara okrenuvši mu leđa, što je u to doba smatrano neviđenom uvredom.
Eto, ta biskupova ”drskost” nazvana je “bjelovarska afera”, a koliko je daleko odjeknula, svjedoči i činjenica da se o tome pisalo u mnogima tadašnjim europskim novinama, a kao što se već naveli, povjesničari su nekako zaključili kako bi se taj događaj mogao uklopiti u kontekst skorašnjeg pada Austro-Ugarske koja je kao monarhija bila na svom zalasku.
Događaj koji je odjeknuo
Strossmayerov telegram i kasnije izjava pred carem rezultat su ponajprije njegove kulturološke koncepcije slavenstva u središtu koje je bila njegova vizija ujedinjenja crkava. Dakako da je jedna takva priča i stav jednog utjecajnog biskupa dobrano zasmetalo bečkom dvoru. Događaj je izazvao oštre reakcije iz samog vrha Habsburške monarhije, a s velikom dozom osude tada ga je popratila mađarska i bečka štampa.
U Bjelovaru, na Trgu Hrvatskog sokola stoji jedan obiteljska kuća s brojem ”11”, odmah (preko puta igrališta slavnog bivšeg ORK Partizana). Na pročelju te kuće je postavljena spomen–ploča u spomen na ovaj događaj. Zašto baš na toj kući? Zato jer je Strossmayer nakon opisanog događaja ondje prespavao.
