Naša županija među vodećima po prometu nekretnina: Evo gdje se nalazi na nacionalnoj ljestvici

O tržištu nekretnina u Hrvatskoj često se raspravlja. Cijene rastu, a kupoprodaja je u posljednjoj punoj godini pala za gotovo 13 posto u odnosu na godinu ranije.

Nova analiza, koja mjeri broj kupoprodaja nekretnina na 1000 stanovnika po županijama, pokazuje da se Hrvatska ponaša kao skup lokalnih tržišta s vlastitim ritmom, dok prisutnost i uloga agencija za nekretnine pritom rastu.

Bjelovarsko-bilogorska županija na osmom mjestu u Hrvatskoj

Prema toj ljestvici, Bjelovarsko-bilogarska županija nalazi se na osmom mjestu u Hrvatskoj po broju kupoprodaja nekretnina na 1000 stanovnika.

Tijekom 2025. godine zabilježene su 3572 kupoprodaje, odnosno 36,5 na 1000 stanovnika, što županiju svrstava u gornju polovicu nacionalne ljestvice.

Na prvom mjestu je Ličko-senjska županija s 57,6 kupoprodaja na 1000 stanovnika, a slijede Zadarska s 51,4, Istarska s 47,6, Koprivničko-križevačka s 47,4 te Varaždinska županija s 43,7.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Krapinsko-zagorska županija s 21,8 kupoprodaja na 1000 stanovnika, Grad Zagreb s 21,6 i Splitsko-dalmatinska županija s 19,4.

Zagreb ima najviše prodaja, ali Bjelovarsko-bilogorska županija bolja je prema broju stanovnika

Razlika između ukupnog broja prodanih nekretnina i njihova udjela u odnosu na broj stanovnika pokazuje koliko se tržišta među županijama razlikuju.

Grad Zagreb je tijekom 2025. imao najviše kupoprodaja u apsolutnim brojkama, njih 16.764, ali se zbog velikog broja stanovnika nalazi pri dnu ljestvice kada se promet promatra na 1000 stanovnika.

Slična razlika vidljiva je i kod Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije. Iako su imale gotovo jednak broj kupoprodaja, 8391 prema 8569, Splitsko-dalmatinska županija ima 2,6 puta više stanovnika.

Prosjek Hrvatske iznosio je 30 kupoprodaja na 1000 stanovnika, što je pad od 13,1 posto u odnosu na 2024. godinu.

Velike promjene na tržištu nekretnina: Varaždinska županija napravila najveći skok

Ljestvica među županijama pokazuje i značajne promjene posljednjih godina. Varaždinska županija, primjerice, 2022. bila je na posljednjem mjestu s 22 kupoprodaje na 1000 stanovnika, dok je 2025. godinu završila na petom mjestu s 43,7.

Istarska županija pala je s prvog mjesta, na kojem je 2022. imala 58 kupoprodaja na 1000 stanovnika, na treće mjesto s 47,6. Primorsko-goranska županija u istom je razdoblju pala s drugog mjesta, s 55 kupoprodaja, na sedmo mjesto s 37.

Takvi podaci pokazuju da se tržište nekretnina ne može promatrati samo kroz ukupan broj prodaja. Omjer prema broju stanovnika daje drukčiju sliku aktivnosti, osobito u županijama s manjim brojem stanovnika.

Što pokreće tržište u manjim sredinama?

Visok broj kupoprodaja u odnosu na broj stanovnika može upućivati na to da tržište ne pokreću samo lokalni kupci, nego i kupci iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva, koji kupuju kuće za odmor, apartmane ili zemljišta.

Istodobno se mijenja i način poslovanja agencija za nekretnine. Od 2018. do 2026. broj agencija porastao je za 38 posto, dok se broj licenciranih agenata gotovo udvostručio, uz rast od 89 posto.

Digitalni alati pritom ubrzavaju komunikaciju s kupcima, objavu ponuda i ažuriranje oglasa, što postaje sve važnije na tržištu na kojem se veći broj posrednika natječe za kupce.

Agencije se sve više oslanjaju na brzinu i digitalne alate

– Kupac danas istovremeno piše trima ili četirima agencijama, a posao najčešće dobije ona koja prva odgovori nečim konkretnim – objašnjava Krešimir Duvnjak, direktor platforme EstateIQ, koja pomaže u upravljanju nekretninama, agentima i prodajom.

– Oglas se jednim unosom objavljuje na više portala, a promjena cijene vidi se svugdje odjednom, pa nema zastarjelih oglasa koji kupce šalju krivim putem. Najviše od toga dobivaju male agencije u manjim sredinama, koje uz takve alate mogu voditi isti broj poslova kao veliki ured – dodaje Duvnjak.

Digitalizacija je tako pojednostavnila kupoprodajni proces, a agencije se sve više oslanjaju na brzinu, dostupnost informacija i poznavanje lokalnog tržišta.

Što podaci govore o tržištu nekretnina u Bjelovaru?

Bjelovarsko-bilogorska županija s 36,5 kupoprodaja na 1000 stanovnika nalazi se iznad hrvatskog prosjeka od 30. To je važan pokazatelj aktivnosti tržišta na području županije, ali sam po sebi ne govori koliko su cijene nekretnina rasle ili padale niti koliko je tržište aktivno u samom gradu Bjelovaru.

Za precizniju sliku lokalnih prilika potrebno je promatrati i cijene, vrstu nekretnina te razlike između Bjelovara i ostalih dijelova županije.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj očito se mijenja, a podaci za 2026. godinu pokazat će hoće li se razlike među županijama nastaviti povećavati ili će se tržišna aktivnost ravnomjernije rasporediti. (ika)