Tko je mogao bio toliko neodgovoran da je na bjelovarskoj Barutani odbacio ručnu bombu?
Pita se to ovih dana bjelovarska policija, ali i članovi braniteljskih udruga koji često posjećuju Spomen područje na kojem je 29. rujna 1991. godine prilikom oslobađanja skladišta oružja i eksploziva poginulo 11 hrvatskih branitelja. Milan Tepić, pomahnitali major JNA, tog je dana u zrak dignuo jedno skladište streljiva u Barutani u kojem se nalazilo 170 tona streljiva i eksploziva.
Osuda neodgovornosti
-Najžešće osuđujemo neodgovornost osobe koja se na takav način riješila bombe. Takav akt se može nazvati, odnosno okarakterizirati kao teroristički čin u pokušaju. Naime, Barutanu održavaju radnici od kojih je netko mogao stradati. Spomen područje posjećuju i djeca. Podsjetit ću da ondje svake godine povodom Dana Grad i Dana bjelovarskih branitelja djeci držimo sat povijesti. Što da je netko od njih slučajno pronašao bombu i odlučio se njome poigrati? Dakle, takav čin je za svaku osudu. Apeliram na građane da se oružja i eksplozivnih tvari rješavaju na adekvatan način dragovoljnom predajom, ali i na policiju da, ako je ikako moguće, pokuša pronaći počinitelja–kazao je Željko Nesek, predsjednik bjelovarske Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP–a te umirovljeni časnih Hrvatske vojske, bivši pripadnik 7. Gardijske brigade ”Pume”.
Bomba na Barutani ”leži” nekoliko godina
Podsjetimo, policiju je u nedjelju o opasnom pronalasku alarmirala osoba koja je u šumi unutar Spomen područja brala žir. Policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu na mjestu događaja je utvrdi da se radi o ručnoj bombi M–52. Bomba je, na sreću, bila nekompletna. Stručnjak je prema tragovima korozije zaključio kako bomba ne potječe iz Domovinskog rata, već je odbačena prije nekoliko godine i nevjerojatno da prije nije pronađena.
Đurđa Adlešić razminirala Barutanu
Inače, Barutana je nakon rata dva puta razminiravana. Prvi put su posao obavili pirotehničari MUP–a, no kada je Grad Bjelovar zatražio certifikat da je prostor siguran iz HCR–a su kazali da se mora ponovno razminirati. Nakon toga su angažirani pirotehničari koji su u novoj pretrazi pronašli veliki broj mina. Taj drugi posao obavljen je tijekom 2003. godine zahvaljujući Đurđi Adlešić, tadašnjoj gradonačelnici Grada Bjelovara, a kasnije saborskoj zastupnici i upraviteljici humanitarne zaklade ”Hrvatska bez mina”. Upravo je Adlešić kao gradonačelnica bila inicijator prikupljanja novca za razminiranje Barutane u čemu joj je svesrdno pomogla Lynne Germain Montgomery, koja je postala počasna članica Savjeta humanitarne zaklade ”Hrvatska bez mina”. Montgomery je prikupila potrebna novčana sredstva za razminiranje Spomen područja Barutana u Bjelovaru, a radilo se o 700 tisuća kuna. (ika)
