Prije nekoliko dana Grad Bjelovar u suradnji s Centrom za socijalnu skrb i Komunalcem osmislio je nove regulacije kojima će se primanje socijalne pomoći uvjetovati time da oni koji su radno sposobni, a primaju je, moraju sudjelovati u radu za opće dobro. I dok se gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak tek odlučio na ovaj potez, u Gradu Čazmi ova mjera traje već nekoliko godina.
– Mi s ovim programom idemo već nekoliko godina i mislim da on ima obostranu korist. Ljudi koji dobivaju socijalnu pomoć, a radno su sposobni, odrade za taj novac, što je naravno dobro i za same ljude, primatelje socijalne pomoći, ali i za društvo u cjelini. Mi u Čazmi taj program provodimo već nekoliko godina i drago nam je što ga je počeo provoditi i Grad Bjelovar – kaže gradonačelnik Dinko Pirak.
Kao i u Bjelovaru oni koji dobiju pozive, mjesečno trebaju odraditi od 30 do najviše 90 sati i u tom slučaju im se socijalna naknada normalno isplaćuje. No , ne ide uvijek sve glatko.
– Ima svega, ima odbijanja! U početku je bilo dosta odbijanja, kasnije su ljudi vidjeli da je to u njihovom interesu, da prihvate posao. Naravno, moraju proći zdravstveni pregled i dobiti liječničku potvrdu da mogu raditi i tada, s komunalnim poduzećem i gradskim službama, nađe se posao koji ti ljudi mogu obavljati na obostranu korist – ističe gradonačelnik Pirak.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, svi radno sposobni korisnici mjesečne naknade moraju se odazvati pozivu lokalne uprave na rad za opće dobro bez naknade. U slučaju da to odbiju, ostaju bez naknade. Na Gradskoj upravi je samo da ih pozove.
– Čim se je to zakon dopustio , a uvela ga je još Milanka Opačić, ministrica u SDP-ovoj Vladi, kod nas su počeli dolaziti korisnici socijalne pomoći. Neki su i ostali raditi i dobili radni odnos, neki nisu mogli proći liječnički pregled, a neki su odbijali raditi i gubili pravo na na naknadu, pa se iduće godine vraćali i odradili svoj dio. Bilo je tu svega, a mi smo uvijek tako postavili poslove da se odrade u vrijednosti minimalne plaće u državi tijekom 45 dana. Posljedica svega je da je sa 150 korisnika socijalne naknade brojka pala na 50 korisnika koji bi trebali odraditi tu pomoć – kaže Ivan Beljan, direktor čazmanskih Komunalija. (dv)
