Piše: Željka Barlović Ferenčak
HORKUD ”Golub” Bjelovar postoji već 136 godina. Jedna od njegovih najmlađih sekcija jest ona za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo. Članice ove sekcije vrijedno istražuju i obnavljaju baštinu, pa su tako pokrenule i postupak zaštite gotovo zaboravljene ”čipke na drot”.
Što je ”čipka na drot”?
”Čipka na drot” je kukičanje uz pomoć kukice za heklanje i drota u obliku slova u pri čemu je potrebno savladati način spajanja niti na drotu i načine spajanja elemenata koji su izrađeni na drotu.
Izvorna je to tehnika iz općine Ivanska.
Desetljećima ovo nitko nije radio, sve dok Manda Turković iz Utiskana nije odgonetnula način izrade.
Umijeće izrade ”čipke na drot” na području općine Ivanska (Bjelovarsko–bilogorska županija), do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra sukladno članku 10. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara , Rješenjem Ministarstva kulture (danas Ministarstvo kulture i medija), Uprave za zaštitu kulturne baštine od 15. siječnja 2020. godine, najduže 4 godine od dana donošenja rješenja, stavljeno je pod preventivnu zaštitu.
Dakle, za dva mjeseca, očekujemo da će ”čipka na drot” biti proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom RH! Veliko je to postignuće za uporne i vrijedne gospođe koje rade tiho, ali marljivo, sistematski i pri tome slušajući struku, stručnjake konzervatorskog odjela, prije svih. Naravno, velik će to biti ponos i svih članova HORKUD-a ”Golub”.
Vrijedna čipka se prodaje u bescjenje
Priču o ”čipki na drot” ukratko je za Regionalni portal Bjelovar.live ispričala Slavica Šafar, voditeljica sekcije.
– Početak priče o čipki na drot je 2014. godina kada je na jednoj maloj seoskoj izložbi rukotvorina u Brezovcu bila izložena podsuknja ukrašena nepoznatom čipkom. Vlasnica podsuknje je znala da se čipka radi uz pomoć savijenog drota. Ubrzo smo pronašli i poculicu čiji je poculjetak bio ukrašen tom istom vrstom čipke. Otkrili kako se čipka radi (najjednostavniji motivi) i nastavili istraživati na terenu. U crkvi u Mikloušu pronašli svećeničko ruho bogato ukrašeno čipkom na drot (roketu koja će biti eksponat u muzeju Biskupije Bjelovarsko-križevačke). Naša istraživanja na terenu pokazala su nam vrlo ružnu sliku odnosa prema ‘’ručnom radu“ i predmetima koje su generacije izrađivale i čuvale za najsvečanije prilike. Prodaje se u bescjenje (prekupcima koji to prevoze u Europu ), veći dio se spaljuje ili baca u smeće. Tada smo bili sasvim sigurni da je osnivanje Sekcije tradicijskog tekstilnog rukotvorstva pri HORKUD-u GOLUB debelo opravdano i da cilj koji smo si postavili da svojim radom koliko je god moguće probudimo svijest da je rukotvorstvo vrijedan dio naše kulturne baštine, ispravan.
Nezaobilazni dio narodnih nošnji
Dobivanjem Rješenja da se način izrade čipke stavlja pod preventivnu zaštitu otvorio nam je put da čipku promoviramo. Na žalost, naši počeci se poklapaju s pandemijom. Radili smo filmove i prezentirali čipku na izložbama online (Sikirevci, HGK 7. salon inovacija Bjelovar.) Redovito sudjelujemo na Međunarodnoj izložbi čipke u Sikirevcima i Muzeju grada Ozlja, organizirale jednogodišnju školu čipke na drot u Narodnoj knjižnici Petar Preradović Bjelovar te napravile izložbu radova polaznica. Organizirale smo izložbu pisanica gdje su pisanice bile ukrašavane čipkama poznatih čipkarskih središta kontinentalne Hrvatske. Na modnoj reviji koja je održana u prostoru Narodne knjižnice Bjelovar ‘’Golubove čipkarice pokazale su ”čipku na drot” u tradicionalnom i modernom ruhu. Nekada je bila dijelom narodnih nošnji, a danas može biti zanimljiv ukras ili odjevni predmet. Prezentirale smo tradicionalne odjevne predmete, ukrašene ”čipkom na drot” i odjevne predmete prihvatljive mladima ( tunike, šalove, bolera…), također ukrašene ili u cijelosti izrađene ovom tehnikom. Naše istraživanje na terenu smo nastavili i pronašli vjenčanicu ukrašenu ”čipkom na drot”, utvrdili tko ju je izradio i čije je vlasništvo i vrijeme kada je izrađena. Da naše djelovanje ima pozitivne rezultate vidimo po interesu da se nauči izrada čipke, posjećenost izložbama koje priređujemo i donacijama našoj sekciji vrijednih predmeta iz obiteljskih ormara da se sačuva starina – kazala je Šafar.
Važnost kulturnog dobra za zajednicu
Temeljitost i suradnja sa strukom daje znak je da su ove vrijedne žene stvorile i dobre temelje na kojima će se moći odvijati nove aktivnosti kao što su;
– izrada suvenira,
– povezivanje s udrugama u Europi koje izrađuju čipku ovom tehnikom,
– organiziranje međunarodnih izložbi čipke rađene ovom tehnikom u Bjelovaru,
– promoviranje našeg kraja kroz upotrebu čipke na poštanskim markama, poštanskim omotnicama i slično.
Melita Blazonija, jedna od najaktivnijih članica sekcije, naglašava da svaka čipkarica sama unosi i otkriva mnoge tajne tog zanata te sama i kreira svaki odjevni predmet.
Mogućnosti ima puno, a volje naših članica još više.
Nestrpljivo očekujemo konačno rješenje o proglašavanju ‘’čipke na drot“ nematerijalnim kulturnim dobrom RH, a onda ćemo o tome na prikladan način obavijestiti javnost.
