Crna statistika za Hrvatsku: Ovo su bolesti od kojih je lani umrlo najviše ljudi

U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, što je 1073 manje nego godinu ranije.

Najčešći uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, pokazuju prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prema podacima HZJZ-a, od bolesti cirkulacijskog sustava lani su umrle 19.852 osobe, odnosno 39,7 posto svih umrlih.

Na drugom mjestu su tumori, od kojih je umrlo 13.398 osoba, što čini 26,8 posto svih umrlih.

Slijede bolesti endokrinog sustava, od kojih su umrle 3214 osobe, zatim ozljede i trovanja s 2644 umrle osobe te bolesti dišnog sustava s 2596 umrlih.

Šesto mjesto dijele duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava, s po 2137 umrlih osoba.

Najviše ljudi umrlo od hipertenzije i bolesti srca

Kada se gledaju pojedinačne dijagnoze, najviše je ljudi umrlo od hipertenzivne bolesti – 5405 osoba.

Slijedi ishemična bolest srca s 5227 umrlih, cerebrovaskularne bolesti s 3541, dijabetes s 3116 te zloćudna novotvorina dušnika, dušnice i pluća s 2960 umrlih.

Deset vodećih uzroka smrti čini 56,2 posto svih umrlih u Hrvatskoj.

Ukupno je umrlo 24.940 muškaraca i 25.067 žena, gotovo podjednako. Kod oba spola na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava.

Kod muškaraca je pojedinačno najčešći uzrok smrti ishemična bolest srca, dok je kod žena to hipertenzivna bolest.

Mlađi od 65 godina najčešće umiru od tumora

Od ukupnog broja umrlih, čak 42.952 osobe, odnosno 85,9 posto, bile su u dobi od 65 i više godina.

Kod osoba mlađih od 65 godina udio umrlih muškaraca iznosio je 19,8 posto, što je znatno više od udjela žena, koji je iznosio 8,5 posto.

U skupini od 65 i više godina situacija je obrnuta – udio umrlih žena iznosio je 91,5 posto, dok je kod muškaraca bio 80,2 posto.

Razlikuju se i vodeći uzroci smrti ovisno o dobi.

U skupini do 64 godine vodeći uzrok smrti su novotvorine, s udjelom od 37,2 posto. Bolesti cirkulacijskog sustava na drugom su mjestu s 24,2 posto, dok su nasilne smrti s udjelom od 12,4 posto treći uzrok.

Kod osoba u dobi od 65 i više godina odnos se okreće. Na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava s 42,2 posto, slijede tumori s 25,1 posto, dok nasilne smrti čine 4,1 posto svih smrti u toj dobnoj skupini.

Padovi najčešći uzrok nasilnih smrti

Tijekom 2025. godine zabilježene su 2644 nasilne smrti, odnosno 68,2 na 100 tisuća stanovnika.

Od toga su 1992 osobe poginule nesretnim slučajem. Najviše ih je stradalo u padovima – 1160, dok je u prometnim nesrećama poginulo 313 osoba.

Slijede ugušenja s 99 umrlih, otrovanja s 91 te utapanja s 65 umrlih.

Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, dok su od posljedica ubojstva umrle 33 osobe.

Udio nasilnih smrti veći je kod muškaraca – 6,45 posto, odnosno 84,9 na 100 tisuća muškaraca. Kod žena je iznosio 4,13 posto, odnosno 52,3 na 100 tisuća žena.

Od COVID-a umrlo 168 osoba

U tablicama uzroka smrti i dalje se posebno prati COVID-19. Od te je bolesti tijekom 2025. godine umrlo 168 osoba, odnosno 0,34 posto svih umrlih.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je samo 0,36 posto.

HZJZ to pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu.

Obdukcija je tijekom 2025. godine provedena u 4,9 posto slučajeva, gotovo jednako kao i godinu ranije. (ika/Index)