Približavanjem ulaska u eurozonu, jedan bi stari običaj mogao stvoriti prilične glavobolje, piše Poslovni. Riječ je o čuvanju gotovine, koja se u Hrvatskoj često čuva “ispod madraca”, ili “u čarapama”. No, približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenja eura, ta stara hrvatska navada mogla bi dijelu naših građana stvoriti prilične glavobolje, u krajnjem slučaju privlačeći pažnju Ureda za sprečavanje pranja novca.
Ako sve protekne po planu i dobijemo odobrenje Europskog vijeća, u našim novčanicima će novčanice i kovanice eura osvanuti prvim danom iduće godine. Kako su najavili vladajući, zamjena novca na računu će se odviti automatski bez ikakvog troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković početkom ove godine. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuo je kako je važno načelo zaštite potrošača, a rekao je i da bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija.
Milijarde u gotovini
Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine, naglasio je Vujčić u siječnju.
Međutim, podatak da hrvatski građani (a i dio poduzeća) drže izvan banaka desetke milijardi kuna u gotovini prošla je pomalo “ispod radara”. Točnije, prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Jedna činjenica mogla bi taj proces značajno zakomplicirati.
Regulativa o sprečavanju pranja novca
Još od 2008. godine u Hrvatskoj postoji regulativa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere porijekla novca u banku može položiti najviše 105 tisuća kuna u gotovini.
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.
Dubinska analiza na iznos veći od 105 tisuća kuna
-Nadalje, u skladu s točkom 6. istog stavka banka je dužna provesti mjere dubinske analize uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije. S tim u vezi napominjemo da je člankom 4. točkom 32. definirana povremena transakcija kao transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa. Banka je dužna provesti mjere dubinske analize stranke koja provodi transakciju u vrijednosti od 105 tisuća kuna i većoj, a koja nije klijent te banke, ali je banka također dužna provesti mjere dubinske analize i u slučajevima iz članka 16. stavka 1. točke 6. Zakona – stoji u odgovoru središnje banke.
