Danas je obljetnica čuvene predaje srpske vojske generalu Petru Stipetiću

– Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predajem vam korpus i čestitam Hrvatskoj vojsci na pobjedi –  raportirao je oficir krajiške vojske.

Ubrzo nakon toga generalu Petru Stipetiću na haubi auta potpisao je predaju posljednjih ostataka pobunjeničkih snaga na području obuhvaćenom operacijom Oluja.

Toga 8. kolovoza, na cesti uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca, nastala je najznamenitija ratna fotografija generala Petra Stipetića.

Premda je dan ranije ministar obrane Gojko Šušak objavio da je Oluja završila, predaja 21. kordunskog korpusa, posljednje velike pobunjeničke formacije koja je položila oružje, bila je stvarni kraj operacije.

Stipetić ih okružio i zaprijetio uništenjem

Fotografija potpisivanja predaje, čina koji kao da pripada nekim davnim vremenima kada se i u ratu držalo do određenih pravila, nastala je nakon što je Stipetić okružio neprijateljske snage i zaprijetio da će ih uništiti.

Bio je to trenutak u kojem je rat na tom području praktički došao do svoga kraja – predajom posljednje velike formacije pobunjeničkih snaga.

Fred Matić: Fotografija ravna onoj s Iwo Jime

– Tako nešto se, čini mi se, nije dogodilo od Drugog svjetskog rata. Nigdje, ni u jednom ratu. Ta fotografija gdje general Stipetić stoji, a Čedo Bulat mu na haubi automobila potpisuje kapitulaciju je slika ravna onoj podizanja zastave na Iwo Jimi – rekao je svojedobno za Index Predrag Fred Matić.

Fotografija je tako postala jedan od najupečatljivijih simbola završnice operacije Oluja.

Nekadašnji kolege našli su se na suprotnim stranama

Petar Stipetić i Čedo Bulat, jedan časnik i jedan oficir, nekoliko godina prije nastanka ove fotografije bili su drugovi i kolege.

Stipetić je Bulatu bio nadređen u 5. vojnoj oblasti Jugoslavenske narodne armije sa sjedištem u Zagrebu. Sve dok Bulat nije otišao u Krajinu, a Stipetić krenuo stvarati Hrvatsku vojsku.

Nakon potpisivanja bezuvjetne predaje Stipetić je svog starog poznanika pitao:

„Kako si?“

„A, kako? Nikako“, odgovorio mu je Bulat.

Stipetić je pukovniku Bulatu ponudio i civilno odijelo te poseban prijevoz, no ovaj je to odbio i ostao sa svojom poraženom vojskom.

Stipetić nije ni trebao biti na Baniji

General Petar Stipetić 8. kolovoza 1995. godine nije se ni trebao nalaziti na cesti pokraj Gornjeg Viduševca.

Prema prvotnim planovima za Oluju, poslan je u Slavoniju, u Đakovo, kako bi spriječio mogući napad iz Srbije i još uvijek okupiranog Podunavlja.

Operacije na Baniji bile su povjerene generalu Ivanu Basarcu.

Frontalni napad na Petrinju doveo do problema

No Basarac je svojevoljno promijenio planove i frontalno krenuo na Petrinju.

U toj je akciji izginuo velik broj hrvatskih vojnika, dok je neprijatelj zaustavio četiri hrvatske brigade.

Slično je bilo i na Kupi, koju je Basarac forsirao pod nosom utvrđenim neprijateljskim snagama. Štoviše, krajinske snage krenule su i u protunapad, a situacija je sve više mirisala na katastrofu.

Tuđman naredio Stipetiću da preuzme Baniju

Franjo Tuđman naredio je Stipetiću da preuzme Baniju i smijeni Basarca.

Kako je svjedočio Mate Laušić, očekivalo se da Basarac neće lako prepustiti zapovjedništvo, pa je Stipetića u Sisak pratio vod Vojne policije i dva oklopna vozila.

No Stipetić je na svoj miran način uvjerio Basarca da ne radi probleme. Ostavio mu je i zapovjednički ured, dok se sam smjestio u pokrajnji sobičak.

Upravo će taj general, koji je prema prvotnom planu trebao biti u Slavoniji, nekoliko dana kasnije stajati na cesti pokraj Gornjeg Viduševca i gledati kako mu Čedo Bulat na haubi automobila potpisuje predaju 21. kordunskog korpusa. (ika)