Ispitima iz materinskih jezika nacionalnih manjina te iz grčkog jezika danas počinje državna matura za koju se ove godine prijavilo 29.879 pristupnika, od kojih su 11.023 gimnazijalci, a ostali su pohađali strukovne i umjetničke škole.
Od ukupnog broja pristupnika, učenika je 26.249, a 3630 su kandidati koji su prethodnih godina polagali maturu ili koji dolaze iz inozemnih programa.
Za ispite iz obaveznog bloka predmeta – hrvatskoga jezika, matematike i engleskog jezika – učenici su u velikoj većini višu razinu ispita prijavljivali iz hrvatskog i engleskog, a iz matematike nižu.
STEM područja i društvene znanosti i ove su godine među najtraženijim izbornim predmetima. Fizika je najpopularnija sa 7218 pristupnika, a slijede biologija (4658), politika i gospodarstvo (4235), kemija (3483), psihologija (2809) te informatika (2693).
Ispiti se polažu tijekom pet tjedana, a zadnji na redu su hrvatski (23. i 24. lipnja) i matematika (27. lipnja). Maturanti će prve rezultate znati 11. srpnja, a konačne 18. srpnja.
”Ova generacija kroz tri godine prošla je kroz razne nedaće”
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović za Hinu je rekao kako je teško nagađati hoće li rezultati biti bolji nego lani.
“Treba uzeti u obzir neke objektivne činjenice. Ovo je generacija maturanata koja iza sebe ima tri pandemijske školske godine – drugi, treći i četvrti razred – u kojima je njihov izostanak s nastave uživo bio puno veći nego što su to imali maturanti prošle godine”, objasnio je.
Tome treba pridodati poremećaj odvijanja nastave u područjima pogođenim potresom, ali i štrajk prosvjetara u listopadu i studenom 2019. godine tijekom kojeg su ovogodišnji maturanti također bili zakinuti za nastavu u školi, dodao je.
Filipović je naveo kako su to okolnosti koje će možda rezultirati i lošijim rezultatima pa su resorno Ministarstvo i NCVVO ove godine odlučili provesti probne ispite kako bi se učenici upoznali sa sadržajem, strukturom i procedurom ispita, a čime bi se barem donekle smanjio stres pisanja ispita državne mature i djelomično anulirale nedaće kroz koje su maturanti prolazili u protekle tri godine.
Govoreći o promjenama u ispitima, Filipović je istaknuo kako su ove školske godine u nekim predmetima, poput etike i filozofije, definirana nova područja ispitivanja u skladu s propisanim kurikulumom.
Što se tiče strukture ispita, piše Index, u nekim predmetima, kao u likovnoj umjetnosti, smanjen je broj čestica, u povijesti je uvedena nova vrsta zadataka tzv. zadatak produženog odgovora, a u geografiji je smanjeno vrijeme trajanja ispita i ukupan broj zadataka.
U biologiji i psihologiji trajanje ispita je produljeno, a u engleskom jeziku također je promijenjeno trajanje pojedinih ispitnih cjelina.
