Piše: Ivan Karačony
Demografska slika Hrvatske nikada nije bila gora, činjenica je to koja već svima dugo zvoni u ušima, kao i činjenica da Lijepa naša svakim danom bilježi sve veći odljev stanovništva.
Da je situacija zaista alarmantna, potvrdio je prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te savjetnik za demografiju predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, tijekom današnjeg okruglog stola ”Demografski izazovi iz županijske perspektive” koji je održan u Bjelovaru.
Prof. Akrap: ” Hrvatska još uvijek nema demografsku strategiju. Nikakvu!”
-U hrvatskom narodu jednostavno nema svijesti da je posljedice odljeva stanovništva nemoguće zaustaviti i nikakvom useljeničkom politikom nadoknaditi ono što je izgubljeno. Hrvatska još uvijek nema demografsku strategiju. Nikakvu! Ako u stopu gospodarskog rasta nije uklopljena demografska politika, ništa se neće riješiti–kazao je profesor Akrap pred prepunim auditorijem bjelovarskog Hotela Central.
Inače, okrugli stol rezultat je suradnje triju županije; Bjelovarsko–bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije koje su se ujedinile u projektu ”Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko–socijalnih vijeća…”, projektu vrijednom 962 tisuće kuna koji je u potpunosti financiran europskim novcem, a provodi ga domaćin Bjelovarsko–bilogorska županija.
Trebaju nam konkretne mjere
Kako se moglo čuti, projektom se želi ”unaprijediti kakvoća socijalnih dijaloga kroz razvoj i jačanje administrativnih i stručnih sposobnosti socijalnih partnera, a postiže se pojačanom razmjenom iskustava kroz primjenu novostečenih vještina”.
Općenite su to fraze čiji bi krajnji cilj mogao biti upitan bez konkretnih mjera. Naravno da je dijalog, posebice onaj konstruktivni, uvijek bitan te da je podloga i prvi korak ka zajedničkom cilju i napretku, no bez vidljivih rezultata u vidu smanjenja odljeva stanovništva, teško da će se odljev stanovništva uspjeti spriječiti ili eventualno barem smanjiti.
Da je tome tako, izgleda da je itekako svjestan i stručnjak za demografiju profesor Akrap koji je, uz mladog Krešimira Ivande, mag oec., s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, tijekom predavanja ponajviše govorio o negativnim trendovima iseljavanja iz Hrvatske i njenih ruralnih sredina, a naravno, dotaknuo se i uzroka.
Bijeg od problema
-Možda ću nekom zvučati pesimistično, no realnost je takva. Uslijedit će borba za svaku osobu u županiji i općini, a to ćemo vidjet kroz narednih 10–ak godina. Danas govorimo o nedostatku radne snage. Pa znate kada je to počelo? Demografi su još 70 –ih godina govorili da će doći do toga. Dakle 70–ih godina prošlog stoljeća. Još uvijek Hrvatska nema demografsku strategiju. Svaka vlast koja dođe radi novu strategiju. To je samo bježanje od problema. Ali nisu ni političari u tome krivi. Kada narod shvati u čemu je problem, onda vrši pritisak na nositelje političke vlasti ili na one koji žele izboriti političku vlast–kazao je profesor Akrap te se osvrnuo i na sam početak problema iseljavanja.
Model centraliziranog razvoja
-Začetak problema bila je polovicom 20. stoljeća kada je usvojen model centraliziranog razvoja, a to je uzrokovalo migracije biblijskih razmjera. Na stotine tisuća ljudi odlazilo je u gradove jer nisu mogli nadomjestiti zapošljavanje u poljoprivredi, a u tom smislu je karakteristična upravo Bjelovarsko–bilogorska županija. Bio je klasični pristup. Od 1964. godine seljak je mogao kupiti tek polovni traktor jer se smatralo da će taj socijalistički sektor poljoprivrede to riješiti. Došlo je do silnog egzodusa stanovništva, Hrvatska se nije razvijala u prostoru, a takav model razvoja stalno je stvarao višak stanovništva. Drugim riječima, zamislite si sliku cijele Hrvatske. Dio ljudi se bavi poljoprivredom i odjednom u tome više ne pronalazi egzistenciju. Stvara se višak koji traži zaposlenje, a kako se ne uspijeva zaposliti u gradu, bježi prema inozemstvu. To je problem svih županija u Hrvatskoj–zaključio je profesor Akrap.
Niska stopa nataliteta
Osim domaćina Damira Bajsa, bjelovarsko–bilogorskog župana, okruglom stolu prisustvovao je i Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika u srednjim školama koji sudjeluje kao partner u projektu, Josip Grivec, zamjenik župana za gospodarstvo Međimurske županije, Mladen Jakopović, pročelnik u Upravnom odjelu za gospodarstvo financije i europske poslove te predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore te brojni drugi.
Inače, Bjelovarsko–bilogorska županija koja je nositelj projekta, se poput ostalih županija u Hrvatskoj godinama suočava s negativnim demografskim pokazateljima, a uz starenje stanovništva veliki problem predstavlja i niska stopa nataliteta i iseljavanje mladih ljudi.
