Sve brojnija upozorenja da Hrvatska srlja u demografsku katastrofu pojačao je i službeni podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine rođeno nešto više od 20 tisuća djece, dok je lani rođeno oko 35 tisuća. To je najmanji broj rođenih otkako se prate statistike, a ovogodišnji srpanj sa samo 2930 rođenih oborio je negativni rekord po najmanjem broju rođenih u tom mjesecu u posljednjih 140 godina. To su porazni podaci, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji statistika pleše na rubu negativnog. Naime, u prvih sedam mjeseci ove godine u Općoj bolnici Bjelovar je zabilježeno 326 poroda, dok je prošle godine bilo 318 poroda. Mali plusić ali nedovoljan da bi se moglo govoriti o demografskom oporavku koji će ipak tražiti puno više truda i promišljanja nego što se to sada radi, upozorava jedna od najpoznatijih bjelovarskih pedijatrica Marija Čatipović koja je svakodnevno u kontaktu s mališanima i njihovim roditeljima.
-Nisam sklona katastrofičnim ocjenama da smo potonuli preduboko ali činjenica je da nam treba nešto novo u demografskoj politici. Držim da bi se lokalna zajednica tu mogla puno više uključiti i tražiti načine kako motivirati mlade ljude da imaju više djece. Na neki način to je postao sociološki, kulturološki problem jer su mladi sve više okrenuti sebi i svojim potrebama i željama, na prvom sam mjestu ja tek onda sve drugo uključujući i djecu. Tu treba tražiti nove načine kao obitelj staviti na prvo mjesto. Za koga ćemo graditi sve te ceste, škole, vrtiće, otvarati radna mjesta i ulagati ako neće biti djece- kaže dr. Čatipović.
Statistika je nemilosrdna, da bi se zadržala ista populacija obitelji bi u prosjeku trebala imati dvoje djece, a da bi broj stanovnika rastao trebali bi imati troje djece. Hrvatski je prosjek 1,4 djeteta po obitelji i to nije dovoljno. Potpore za obnovu ili kupovinu kuća, olakšice, darivanja novorođenčadi, razne druge pogodnosti koje daju država, županije, gradovi i općine čini se da neće biti dovoljne za željeni demografski oporavak. (dv)
