Ovih dana se puno priča o razvoju kontinentalnog turizma i svojevrsnom turističkom boomu na području koje pokriva Turistička zajednica Bilogora – Bjelovar te smo odlučili napraviti svojevrsnu inventuru s direktoricom Ana Kelek svega onoga što se napravilo u prvoj polovici 2022. godine
Iza vas su četiri godine na mjestu direktorice turističke zajednice, u travnju ste dobili povjerenje za novi četverogodišnji mandat. Jeste li zadovoljni ostvarenim?
Kada se osvrnem iza sebe mogu reći da sam zadovoljna ostvarenim rezultatima koje sam zacrtala na početku mandata, naravno da bi voljela da smo postigli i više, ali odgovorno tvrdim da razvoj turizma u Bjelovaru i na Bilogori danas ide u dobrom smjeru i u boljoj je poziciji nego prije četiri godine. Razvoj kontinentalnog turizma znatno teži od onog u primorskim mjestima, ali smatram da upravo to možemo iskoristiti kako svoju prednost, a ne kao slabost. Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da se je u 21. stoljeću cjelokupna paradigma turizma promijenila. Turizam se ne događa, on se stvara i planira. Osim toga more i toplo vrijeme nije samo ono što današnji turisti traže. Oni žele cjelovitu ponudu, kvalitetan smještaj i aktivan odmor. Žele se odmarati u očuvanoj prirodi, naučiti nešto novo i možda najvažnije žele sudjelovati u lokalnoj zajednici te se osjećati prihvaćeno i provesti odmor u kojem će steći nova znanja, vještine i iskustva. Upravo je to dodatna vrijednost turizma koju možemo ovdje ponuditi, taj transformativni, a ne transakcijski moment odnosno turistički proizvod mora biti iskustvo, a ne obična usluga. Unatoč tome što je iza mene jedno izuzetno zahtjevno razdoblje koje je tražilo ulaganje dodane energije, angažmana i znanja, četiri godine, pa tako i prvih 6 mjeseci su mi zaista proletjele pa se mogu složiti da vrijeme leti kada radiš posao koji voliš i znaš kako će od njega koristi imati cijela zajednica.
Turistička zajednica Bilogora – Bjelovar u suradnji s Gradom Bjelovarom te općinama Rovišće, Zrinski Topolovac, Kapela, Veliko Trojstvo, Severin, Velika Pisanica, Šandrovac i Veliki Grđevac početkom godine raspisala je Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu u 2022. godine. Jeste li zadovoljni rezultatima i koji su daljnji planovi?
Sam projekt započeo je još prošle godine u listopada kada jedinice lokalne samouprave donose svoje proračune za narednu godinu. Ovdje bi se posebno željela zahvaliti zamjeniku gradonačelnika Igoru Brajdiću koji je prvi prepoznao vrijednost i kvalitetu projekta te je okupio sve načelnike općina u sastavu turističke zajednice na radni sastanak na kojem je zaključeno kako je potreban dodatni angažman i zajedničko planiranje kako bismo postojeće destinacije obogatili dodatnim sadržajima, ali i potaknuli sve zainteresirane na bavljenje turizmom. No ono još važnije što je postignuto ovim radnim sastankom je to da su općine po prvi puta od osnivanje turističke zajednice područja i financijski sudjelovale u realizaciji projekata s iznosom od 90.000,00 kn. Također, Grad Bjelovar je osigurao u svom proračunu 300.000,00 kn dok je TZ Bilogora Bjelovara preko Fonda za udružene turističke zajednice osigurala ostatak – 610.000,00 . Iznos Javnog poziva u konačnici je iznosio 1.000.000,00 kn. Prije raspisivanja Javnog poziva TZ je organizirala i predavanja pod nazivom „Od ideje do prvog gosta“ . Već je sam odaziv zainteresiranih pokazao da smo na pravom putu, te smo po završetku Javnog poziva krajem veljače bili iznenađeni brojem zainteresiranih. Danas, 10 mjeseci od prvog inicijalnog sastanka na čelu sa zamjenikom Brajdićem i općinskim načelnicima imamo 15-tak registriranih luksuznih kuća za odmor, apartmana i kušaonica, a s obzirom na to da smo poduprli i poduzetnike početnike do kraja godine očekujemo registraciju još min 15 objekata ili novih turističkih proizvoda. Sve ovo pokazuje kako u našem bjelovarsko-bilogorskom kraju imamo divnih prirodnih potencijala, sjajne ideje i marljive i vrijedne ljude koji su se upravo uz pomoć i poticaj Javnog poziva odlučili baviti kontinentalnim turizam odnosno realizirati svoje ideje. Svi oni imali su neku kuću ili vikendicu van funkcije, a nalazila se na lijepom mjestu ili su imali domaći proizvod a nisu bili sigurni kako realizirati ideju, a danas su u funkciji prvorazrednog smještaja.
S ponosom mogu reći da su svi oni koji su do sada dovršili radove na svojim objektima i dobili rješenje o kategorizaciju popunjeni do kraja rujna i to mahom stranim turistima, najviše gostima iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Danske….
Planirate li iduće godine raspisati sličan Javni poziv ? Gdje vidite mogućnost dodatnog napretka?
Naš cilj je svakako pozicioniranje ovog dijela naše domovine na turističkoj karti Hrvatske, te stvaranju snažne destinacije kontinentalnog turizma. Upravo ovakvi primjeri dobre prakse, savjeti i iskustva, suradnja privatnog i javnog sektora potiču ljude da se okrenu turizmu. Iduće godine planiramo opet raspisati sličan Javni poziv, ali možda s jačim naglaskom na dodatne sadržaje. Ovih dana smo zaista svi angažirani kako bi strani gosti koji su svoj godišnji odlučili provesti upravo u Bjelovar i na Bilogori ponijeli što ljepše dojmove. Ovim putem apeliram i na ugostitelje i sve one koji si dio tog jednog velikog procesa da zaista daju svoj doprinos jer zbog njih se u konačnici i ulaži svi ovi napori. Na svima nama je da zajedno iskoristimo ovu priliku za proboj na tržište kao nova destinacija čime ćemo zadržati mlade na selu i omogućiti im da rade, dobro zarade i sačuvaju život naših sela. Upravo na njima leži opstanak sela i budućnost.
Manifestacije su još jedna važna sastavnica kontinentalnog turizma, iza nas je 26. Terezijana, prema mnogima najbolja i najraskošnija. Kakvi su Vaši dojmovi kao organizatora?
Moja prva Terezijana je bila ona 2017. godine. Iako sam došla na ovo radno mjesto s iskustvom od 12 godina radnog staža u privatnom sektoru i to upravo u turizmu, organizacija Terezijane za mene je bila veliki izazov, pogotovo jer je baš u to vrijeme došlo do stagnacije i propadanja manifestacije. Tada sam sama sebi obećala de će Terezijana postati jedna od TOP manifestacija. Danas mogu reći da smo zaista na pravom putu jer je po prvi puta Terezijana održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva turizma i sporta koji su manifestaciju prepoznali kao jednu od značajnijih manifestacija hrvatske nematerijalne kulturne baštine na kojoj se predstavljaju bogata kulturna, povijesna, tradicijska i gastronomska ponuda kao i prikaz turističkih, gospodarskih i drugog dostignuća ovog kontinentalnog dijela Hrvatske. Meni je teško govoriti o tome da li je bila najbolja, ali svakako najraskošnija po trajanju i bogatom programu. Ako je financijski usporedimo s prošlogodišnjom koja je trajala 3 dana odnosno 2 dana kraće nego ovogodišnja, onda mogu reći da je Grad Bjelovar uložio 100 tisuća kuna više nego lani (ukupno 700 tisuća kuna). Kako ni jedan čovjek nije otok, pa tako ni ja, uvijek naglašavam važnost suradnje i zajedništva te potporu zamjenika gradonačelnika Igora Brajdića u čijem se resoru i nalazi odjel za gospodarstvo unutar kojeg je i ured za turizam. Naime, zamjenik gradonačelnika je osigurao gotovo 200 tisuća kuna sponzorskih sredstva iz privatnog sektora od 15- tak domaćih, ali i tvrtki van granica BBŽ, na čemu sam mu posebno zahvalna, ali i svim gospodarstvenicima koji su prepoznali vrijednost manifestacije. Osim toga posebno je vodio računa da se uključe i sve gradske institucije te je upravo na njegovu inicijativu organizirana izložba u muzeju ”Zauvijek, Mr. Morgen – Ivo Robić”. Još jedna posebnost Terezijane ove godine je i što smo putem Javnog poziva Hrvatske Turističke zajednice po prvi puta dobili i njihovu potporu u iznosu od 100 tisuća kuna. Mogu zaključiti da možda je financijski najviše uloženo, ali manje vlastitih sredstva te se nadam u budućnosti da će taj omjer (privatno-javno) biti još i manji. I ono najvažnije, zbog čega se manifestacije i organiziraju, posjetitelja i potrošnje nije manjkalo i koristi od uloženih 700.000 kn javnog novca su deseterostruko veće odnosno vratit će se u proračun.
Kad smo već kod važnosti manifestacija za kontinentalni turizam, početkom godine raspisali ste i Javni poziv za dodjelu potpora lokalnim događanjima u 2022. godini.
Tako je, ovaj Javni poziv bio je vrijednosti 100 tisuća kuna i bio je namijenjen svim događanjima koja su važna za turizam i širu zajednicu, a mogle su se prijaviti udruge, organizacije i ustanove za kulturna, sportska i eno-gastro događanja. Tako smo primjerice ovim Javnim pozivom poduprli manje manifestacije poput Jeseni na Bilogori, DOKUarta, FunRuna, ali i panoramske letove iznad Bjelovara u sklopu Terezijane.
Turistička zajednica Bilogora – Bjelovar i samostalno se prijavljuje na javne pozive drugih institucija. Što se sve prijavili i što vam je odobreno ove godine?
Ove godine prijavili smo nekoliko projekata na različite Javne pozive. Prijavljeno je 5 projekata na Javni poziv iz Fonda za udružene turističke zajednice.
1. Izrada strategije turističkog razvoja destinacije na području TZ Bilogora – Bjelovar – odobreno nam je 75 tisuća kuna. ž
2. 26. Terezijana – odobreno nam je 100 tisuća kuna.
3. Tisak promotivnih materijala – kataloga i turističkih karti – odobreno nam je 50 tisuća kuna.
4. Edukacija – studijska putovanja
5. Komunikacija i oglašavanje
Na javni poziv za dodjelu sredstava iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent prijavili smo projekt Izrade i postavljanja turističke signalizacije na području TZ, Edukacije za dionike u turizmu i Izradu nove web stranice – još uvijek čekamo rezultate.
Osim toga na Javnom pozivu TZ BBŽ za dodjelu potpora regionalnim i lokalnim događanjima u 2022. ostvari smo potpore za sljedeća događanja:
1. 26. Terezijana – 27 tisuća kuna.
2. 5. XCM. TEREZIJANER – 9.000.00 kuna,
3. ADVENT U BJELOVARU – 15 tisuća kuna.
Zaista ste aktivni na svim poljima, znamo da ste prijavili i neke kandidate za turističku nagradu Suncokret ruralnog turizma – Sunflower Award koju dodjeljuje Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“. Jesu li došle neke nagrade i na naše područje?
S područja naše turističke zajednice kandidirali smo tri projekta. U kategoriji Craft turizam kandidirana je Kušaonica ”Pali” iz Velike Pisanice – dobitnik suncokreta. S područja ove općine dolazi i još jedan prijavljeni projekt u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, kandidirana je Staza začudnih bića Bilogore koja se nalazi u sklopu Izletišta Na malenom brijegu u Ribnjačkoj. U kategoriji Ruralno turistički projekti kandidirana je manifestacija Jesen na Bilogori koja se svake godine održava u Velikom Trojstvu – dobitnik suncokreta.
Promotivni materijali su zaista važni, jeste li u prvoj polovici godine radili i na tome?
Nakon opsežnih priprema iz tiska je izašao i novi Plan grada Bjelovara s popisom ulica i okolnim naseljima, zatim turistički katalog Bjelovar & Bilogora koji još planiramo tiskati na 3 jezika, ali je i dovršen turistički promo film pod nazivom „Feel the beat of life“ (Osjeti bilo života) koji smo prijavili na Zagreb Tourfilm Festival – međunarodni festival turističkog filma. Čekamo rezultate, ali konkurencija nam nije nimalo laka. Naravno, ovdje ne računamo sve one promotivne materijale vezane za manifestacije, objave na društvenim mrežama i web stranicama. Za promotivne materijale važne su kvalitetne fotografije, tako da već intenzivno radimo na tome da se svim iznajmljivačima naprave kvalitetne fotografije za smještajne kapacitete. Svakako do kraja godine planiramo dovršiti ili započeti još puno projekata vezano za ovu temu.
I za kraj, koja su još neka vaša razmišljanja vezana za razvoj turizma u ovom dijelu?
Bez dobrog planiranja i suradnje, nema ni realizacije. Vjerujem da jedino zajednički možemo nešto promijeniti. U budućem razdoblju planirani su još neki projekti kako bi se maksimalno skratio taj put „od polja do stola“ i obogatila gastro ponuda, ali tako da profitiraju svi uključeni – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki. U ovom dijelu će posebno biti važna suradnja s odjelom za gospodarstvo Grada Bjelovara na čelu s Igorom Brajdićem, ali i svim općinskim načelnicima koji itekako mogu prepoznati stvarno stanje na terenu i u skladu s time donijeti potrebne mjere. Za razvoj turizma važno je imati domaći kvalitetan proizvod kojim se može opskrbljivati stanovništvo, ali i gosti koji nerijetko ovakve destinacije biraju radi očuvane prirode i domaćih proizvoda. I upravo to je potencijal koji mi ovdje imamo u punoj mjeri. Od kvalitetnog voća i povrća, vrhunskog meda, mliječnih proizvoda, među kojima svakako treba istaknuti kvargl koji je dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i upravo time mu se otvorilo europsko tržište. Sigurna smo kako brojna mala poljoprivredna gospodarstva uz obradu zemlje i proizvodnju hrane imaju puni potencijal za razvoj dodatne djelatnosti i okretanje turizmu. Time povećavamo ponudu, uređenost naših mjesta, ali i proširujemo smještajne kapacitete. Imamo bogomdanu prirodu, prelijepe vidike, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, ali i ono najvažnije, prometnu povezanost i blizinu najvažnijih prometnih i zračnih pravaca. Bjelovar možda ima kratku povijest, no njegov značaj, arhitektura, povijest sajmovanja, znameniti ljudi i zanimljive povijesne priče čine bogatstvo koje vrijedi iskoristiti u promidžbi i privlačenju gostiju. U našem planiranju možemo učiti iz primjera drugih hrvatskih gradova i regija, koje su kao i mi bili bez nekog značajnijeg povijesnog lokaliteta, dvorca, prirodne posebnosti. Oni su stvorili proizvod koji je privukao turiste, učinio ih prepoznatljivima i donosi lijep prihod svima uključenima. Imamo prirodne resurse, nadogradimo ih dodatnim sadržajima i uvjerena sam kako ćemo i mi graditi dobru, pozitivnu i profitabilnu turističku priču.
