U povodu najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa, Gradski muzej Bjelovar u suradnji s Gradom Bjelovarom i Turističkom zajednicom Bilogora-Bjelovar organizira međunarodnu izložbu ”Uskrs u Europskoj uniji”.
Naziv je to međunarodne izložbe koja prezentira raznovrsnost materijalnih tragova uskrsnih običaja prostora kojem je kršćanstvo temeljna kulturna odrednica i predstavlja uskršnje tradicije svih zemalja članica Europske unije.
Olovka i vosak
Jedan od najzanimljivijih običaja za vrijeme Uskrsa potječe iz Bugarske. Jaja se za ovaj kršćanski blagdan oslikavaju na vrlo zanimljiv način, karakterističan samo za tu regiju – kroz posebno izrađenu olovku i rastopljeni pčelinji vosak.
Od mnogo tradicija za uskrsno vrijeme, onaj na Malti jest izrada Figolle. Figolla je malteški kolač punjen marcipanom i poslužuje se kao desert. Često ima oblik srca, križa, ribe, bilo kojeg simbola koji se povezuje s kršćanstvom, posebno katolicizmom.
Bušilicom na jaja
U Danskoj su tako tradicija Visibaba pisma. Posebno su djeca i djetinjaste duše ti koji režu kreativno pismo kao šalu i šalju ga prijateljima i obitelji. Šaljivo pismo po mogućnosti treba sadržavati humorni stih koji se rimuje.
Finska uskrsna tradicija – više od sto godina staro Fazerovo Mignon jaje Dijamantnom bušilicom se u svježim jajima izbuši rupa. Zviždaljka isisava protein i žumanjak iz jaja, a pasterizacijom završavaju u pekarnicama. Zatim se, između ostalog, degustiraju u Fazerovim keksima.
Impresivan je Mignon promet: čak 1.6 milijuna ispražnjenih jaja se svake godine preveze u tvornicu. Krhki teret mora se pažljivo spakirati, a jaja napune i do 23 kamiona.
Posjet veleposlanika
-Unatoč brojnim problemima uzrokovanih pandemijom, uspjeli smo u suradnji sa brojnim veleposlanstvima, agencijama i pojedincima, u Bjelovar dopremiti izvorne eksponate iz svake zemlje članice Europske unije – naglasila je autorica izložbe i kustosica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević.
S obzirom da zbog epidemioloških mjera Grad Bjelovar nije mogao organizirati tradicionalnu manifestaciju ”Pisanicom do Uskrsa”, odlučili su se na ovaj projekt koji će predstaviti europski Uskrs u malom.
-Kroz izložbu prikazujemo kronološku i prostornu raznovrsnost tradicijskih običaja karakterističnih za svaku zemlju članicu EU u kojima je različitost uresa, običaja i tehnika čvrsta poveznica nastala unutar istog okvira. Uzimajući u obzir tradicijsko bogatstvo svake države, promatramo jedinstvenu sliku sastavljenu od lokalnih minijatura koje traju kroz stoljeća – kazala je Dragičević.
Pisanica od 150 dijelova
U središtu pozornosti biti će Hrvatska sa bjelovarskom i ujedno najstarijom hrvatskom pisanicom iz 15. stoljeća. Najstarija hrvatska pisanica datira iz prve polovine 15. stoljeća, jedna je od najstarijih pisanica u Europi, izrađena je od kokošjeg jajeta u tehnici voska i ukrašena geometrijskim i motivom srca, a uz nju se veže priča o ljubavi između Petra i Margarete.
Pronađena je 2003. godine na lokalitetu Gudovac-Gradina tijekom arheoloških iskapanja u suradnji Gradskog muzeja Bjelovar i Instituta za arheologiju iz Zagreba.
Pisanica je restaurirana od oko 150 pronađenih komadića u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Na temelju materijala koji su pronađeni uz nju, smatra se da je Gudovac, nadomak Bjelovara, bio bitno trgovačko središte.
Također, daje i dobar uvid u hrvatsku etnografsku tradiciju oslikavanja pisanica i nasljeđa koje je ostalo do dan danas. Darivanje ukrašenim jajima tipično je za cijelo područje Hrvatske i daruje se osobama kojima se želi zahvaliti i koje se voli. Za bilogorski kraj je svojstvena tehnika ukrašavanja jajeta oplitanjem konca.
Glinena jaja pronađena u grobovima
Općepoznati običaj ukrašavanja jaja danas je usko vezan uz uskrsnu tradiciju iako ukrašavanje ljuske jajeta potječe s prostora južne Afrike prije otprilike 60 tisuća godina.
Sve do srednjeg vijeka ukrašavalo se na ljusci nojevih jaja (pronađeni su materijalni dokazi diljem Afrike, na području južne Azije i u Južnoj Americi), a kasnije imamo pronađenu i arheološku ostavštinu glinenih jaja (područje Kijevske Rusije, Poljske i Skandinavije) koja su se polagala u grobove i pronađena su u kontekstima naselja.
U kršćanskoj tradiciji jaje postaje jedan od simbola uskrsnuća.
Bojana jaja
Tradicija bojenja jaja (ukrašavanja pisanica) na ovim prostorima zabilježena je najmanje tri stoljeća prije službenog osnutka Bjelovara kao grada (18. stoljeće). Podatak o bojanim jajima na teritoriju današnje Republike Hrvatske, iz otprilike istog razdoblja, imamo na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike u pisanim djelima književnika Mavra Vetranovića (1482.-1575.). Pisanica pronađena u Ukrajini, u gradu Lavovu, potječe iz vremena kada nastaje i gudovačka i zasad su to jedine pisanice na području Europe koje postavljaju gornju granicu za ovu široko rasprostranjenu uskrsnu tradiciju.
Izložba traje do 9. travnja, a Muzej je otvoren od utorka do petka od 9 do 16 sati, te subotom od 9 do 13 sati. (ika)
