DRŽIMO FIGE! Ako projekt prođe, polovica stanovništva županije dobit će brži internet

Na današnjem radnom sastanku koji je održan u zgradi Županije javnost je doznala u kojoj se fazi nalazi projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta za centralni dio Bjelovarsko–bilogorske županije.

Naravno, riječ je o području grada Bjelovara i osam okolnih općina Velike Pisanice, Nove Rače, Kapele, Velikog Trojstva, Zrinskog Topolovca, Rovišća, Šandrovca i Severina, dok se u cijelu priču naknadno pridružila i deveta po redu općina Veliki Grđevac.

O čemu se konkretno radi?

Cilj tog zajedničkog projekta čiji je nositelj Bjelovarsko–bilogorska županija, razvijanje je infrastrukture širokopojasnog interneta na područjima u kojima nema dostatnog komercijalnog sadržaja.

Kako se moglo čuti tijekom konferencije, upravo je taj sadržaj ključan za razvitak konkurentnosti i razvoja gospodarstva, ali i podizanja standarda građana, dok je u konačnici jedna šira slika cijelog projekta i konkurentnost Europe prema ostalim dijelovima svijeta.

BBŽ je na čelu sa županom Damirom Bajsom pripremila svu potrebnu dokumentaciju za sudjelovanje u postupku predodabira koji je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, s krajnjim ciljem prijave na fondove Europske unije.

Projekt vrijedan 68,2 milijuna kuna

Vrijednost projekta iznosi 68,2 milijuna kuna, a to je novac kojim se planira izgraditi otvorena širokopojasna mreža koja bi trebala povezati sva naselja i sve zainteresirane korisnike, dok će mreža ujedno biti dostupna pod jednakim uvjetima svim operaterima i pružateljima usluga.

Današnji sastanak bio je ključan kako bi se svi sudionici upoznali s dva modela investicijskog ciklusa od kojih će jedan obavezno morati izabrati u iduća dva tjedna.

Prema modelu A, projekt bi preuzeo privatni operator koji bi u tom slučaju bio odgovoran za projektiranje, izgradnju i operativni rad, dok bi se prihvaćanjem modela B na to obvezale tijela javne vlasti, Županija, Grad Bjelovar i spomenute općine, a to bi značilo da bi nakon dovršetka projekta u određenim omjernima postali vlasnici infrastrukture.

Konkurentnost ruralnih područja

Kada odaberu model po kojem će ući u projekt, uslijedit će Sporazum o zajedničkoj suradnji.

-Nakon što donesemo odluku o modelu investicijskog ciklusa, potpisat ćemo Sporazum o zajedničkoj suradnji i potom se prijaviti na javni poziv Ministarstva. Rok za prijavu projekta ističe u lipnju ove godine–kazao je između ostalog župan Damir Bajs te pojasnio na što će se u konačnici donijet dostupnost širokopojasnog interneta.

Tako se moglo čuti da će omogućavanje širokopojasnog interneta potaknuti razvoj različitih usluga, povećati učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućiti brži pristup znanju kao i podizanje konkurentnosti ruralnih područja. Ujedno, omogućit će se i uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će rezultirati višom kvalitetom života, korištenjem raznih vrsta e–usluga te veće obavljanje redovnog posla od kuće.

Utjecaj na BDP

Konkretno, realizacijom ovog projekta polovica stanovnika županije dobila bi bržu internetsku vezu.

-Nadamo se da ćemo proći proceduru javnog nadmetanja kako bi se s ovim projektom izborili za sufinanciranje u određenom omjeru. S obzirom da je Županija među prvima u Republici Hrvatskoj krenula u ovu vrijednu inicijativu, gajimo optimizam da će nam projekt biti odobren. U konačnici, to bi značilo osam tisuća novih priključaka širokopojasnog interneta brzine 100 MB/s, simetričnog uploada i downloada. Mreža će biti projektirana i izvedena prema najboljim mogućim standardima. Nakon realizacije projekta koja će započeti u zadnjem kvartalu iduće godine, ostaje još tri godine za dovršenje. No, budimo optimisti pa recimo da bi projekt mogao završiti do 2022. godine. Neka iskustva i statistike govore da je izravan utjecaj širokopojasnog pristupa 0,5 posto na BDP određenog područja, odnosno države. Kada se to pretvori u brojke, višestruko opravdava ulaganje–kazao je Dražen Breglec, konzultant i izrađivač studije ispred zagrebačke tvrtke Eufondia. (ika)