U prvoj polovici ove godine na drugotrajnom je bolovanju duljem od 42 dana, koje ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), bilo dnevno u prosjeku 39.536 osoba, što je za 10,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, doznaje se u HZZO-u.
Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura, a lani je izdvojeno je više od 220 milijuna eura.
Najdulje bolovanje iznosi 14 godina
Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u zadnjih 10 godina iznosilo je 5431 dan, a radilo se o psihijatrijskoj dijagnozi.
Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja mentalni su poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
U HZZO-u navode da u slučaju da zdravstveno stanje osiguranika nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti.
Povećani iznosi naknada
To je obavezno i u slučaju kada privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.
Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja – s 110 na 353 eura, a najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura. (ika/Hina)
