Prije koju godinu policiji je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama dano moćno oružje oduzimanjem vozila vozačima koji su svojim ponašanjem u prometu dokazali da im nije mjesto za upravljačem pa su samo prošle godine tu mogućnost primijenili 1148 puta.
Od svih 1148 privremeno zaplijenjenih vozila u 2023. godini, odlukom nadležnog suda trajno je oduzeto njih 215. Riječ je o podacima za cijelu Hrvatsku, a u MUP-u kažu da još ne raspolažu s brojem oduzetih motornih vozila u ovoj godini.
Primjerice, prostrano dvorište PU bjelovarsko-bilogorske prepuno je vozila koja su oduzeta, ali i koja se sudjelovala u prometnim nesrećama ili su oduzeta radi istrage.
Najviše vozila se oduzima recidivistima
Kada je zakonom omogućena mjera oduzimanja vozila, prometna policija u početku ju je sramežljivo primjenjivala. Iz godine u godinu, neslužbeno doznaje Hina, sve su se više služili takvim vidom kažnjavanja. Najviše su im na meti vozači koji su skloni višestrukom ponavljanju najtežih prometnih prekršaja.
Pod najtežim prometnim prekršajima smatraju se oni koji su se pokazali kao najčešćim uzrokom teških stradavanja u cestovnom prometu. Riječ je o prekoračenju dozvoljene brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnji u suprotnom smjeru na brzim cestama i autocestama, namjernom prolasku kroz crveno svjetlo, odbijanju podvrgavanja ispitivanju radi provjere ima li vozač opijata u organizmu.
Osim toga, bez „limenog ljubimca“ moguće je ostati ako ste skloni vožnji s više od 1,5 promila alkohola, nađete li se za upravljačem dok vam je ukinuta vozačka dozvola zbog negativnih prekršajnih bodova te kada upravljate vozilom, a policija vas je prije toga isključila iz prometa ili vam je privremeno oduzela vozačku dozvolu.
Neujednačena primjena zakona
Kako je Hini neslužbeno rečeno iz jedne policijske uprave, zakon smatraju dobrodošlim, ali on se u praksi provodi neujednačeno, piše Hina.
Različitost sudskih presuda diljem Hrvatske dovodi do toga da će, recimo, vozaču sa sjevera Lijepe naše zbog istih prekršaja sud trajno oduzeti vozilo, dok će onima s juga automobil ili motor biti vraćen.
Ta se razlika ne očituje samo od suda do suda, nego i od suca do suca koji odlučuje hoće li vlasnika trajno lišiti onoga što se može smatrati hladnim oružjem na dva ili četiri kotača u rukama potencijalnog ubojice.
O privremeno oduzetom vozilu skrbi policija, a taj posao ne obavlja besplatno. Njegov vlasnik po okončanju sudskog postupka dužan je platiti takozvanu ležarinu.
Što je s vozilima koje se trajno oduzmu?
No, što je s vozilima koja sud trajno oduzme? Iz MUP-a nam je rečeno da se ona prodaju na javnim dražbama, a novac od prodaje uplaćuje se u državni proračun. Ona koja su u lošem stanju i nije ih moguće prodati, odlažu se u reciklažna dvorišta.
Neke od zemalja, odnosno njihove policije, oduzete moćnije automobile zadrže za sebe kako bi ih koristili kao presretače. Takav slučaj nije zakonski primjenjiv kod nas, sva trajno oduzeta vozila, kako je navedeno, odlaze na javnu dražbu ili ih se odvozi na odlagališta, rečeno je Hini iz MUP-a.
