Foto: Arhiva BJLive/Ivan Karačony

Europski parlament zahtjeva da se ograničenje alkohola u cestovnom prometu svede na nulu. Tako, naime, stoji u Rezoluciji o sigurnosti na cestama EU–a koja na glasanju sredinom proteklog tjedna prihvaćena sa 615 glasova za, 24 suzdržana i 48 protiv. Europarlamentarci su taj zahtjev podržali s ciljem da se poveća razina sigurnosti u prometu.

Konkretno, traži se ograničenje brzine na 30 km/h u stambenim područjima te nulta tolerancija za vožnju pod utjecajem alkohola.

U Lijepoj našoj prema postojećem zakonu vozač ne smije imati više od dopuštenih 0,5 promila, dok ograničenje od 0,0 promila vrijedi samo za mlade vozače.

Rezolucija je očito prihvaćena, a sada je loptica na Komisiji.

Stopa smrtnosti u prometu veća od europskog prosjeka

U rezoluciji o sigurnosti na cestama EU–a napominje se kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, dok oko 120 tisuća zadobije teške ozlijede. Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU–u u posljednjih godina stagnira te Unija nije ispunila svoj cilj da se u razdoblju od 2010. do 2020. godine broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi (stopa smrti na cestama pala je za 36 posto).

Prema podacima Komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a Rumunjska je na začelju te je u 2020. godine zabilježila 85 smrti u prometu na milijun ljudi. U Hrvatskoj je prošle godine na milijun stanovnika bilo 58 poginulih, a prosjek u EU–u je 42.

Sigurna ograničenja brzine

Zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30 posto smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka. Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25 posto svih smrtnih slučajeva na cestama.

Poticaji za sigurnost

Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom ”sigurnog načina vožnje”. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.

Bolja infrastruktura i više koordinacije

Zastupnici zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem prometnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.

Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU–a o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da ustanovi europsku agencija za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz.

”Znamo što su uzroci smrti u prometu”

Europljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama. Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost, te uz snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostava nove Europske agencije za cestovni promet – kazala je tom prilikom Elena Kountoura, Izvjestiteljica Europskog parlamenta iz Koalicije radikalne ljevice u Grčkoj.

Ograničenje brzine

Uz postroženje granice dozvoljenog alkohola, EU parlament traži i dodatno ograničenje brzine u stambenim područjima jer smatraju da je prevelika brzina ključni faktor 30 posto prometnih nesreća sa smrtnim ishodom.

Prema njihovom zahtjevu, sada bi brzina u stambenim područjima trebala iznositi maksimalno 30 kilometara na sat. To ograničenje trebalo bi se također uvesti tamo gdje je u pokretu osobito veliki broj biciklista i pješaka. (ika)

Comments

comments