Diljem Hrvatske tijekom cijelog dana palile su se svijeće i lampaši povodom sutrašnjeg Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
U znak sjećanja na poginule, brojni Bjelovarčani danas su zapalili svijeće i lampaše u prozorima svojih stanova i obiteljskih kuća, a svojevrsni vrhunac obilježavanja nezapamćene tragedije u novijoj hrvatskoj povijesti odvijao se večeras na Vukovarskoj ulici duž koje su srednjoškolci, predstavnici braniteljskih udruga, gradskih vlasti i Županije zajedno s ostalim građanima palili lampione.
Sutrašnji dan, 18. studeni, za Vukovarce je značajan i strahovito bolan datum.
Na taj dan 1991. godine, nakon tri mjeseca opsade, u grad su ušli pripadnici srpskih paravojnih postrojba i bivše Jugoslavenske vojske.
Tog dana su u Gradu Heroju počinjeni brojni monstruozni zločini nad braniteljima i brojnim civilima.
Neprežaljene žrtve
U sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. godine i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja.
Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima.
Poginulo je i oko 1000 civila, a ranjeno je više od 2500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Stravičan pokolj u Škabrnji
Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini.
Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja. (ika)
