Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Nakon višegodišnje obnove, točnije 11 godina, orgulje stare 256 godine koje se vode kao kulturno dobro ovih su dana vraćene u župnu crkvu Svete Marije Magdalene u Čazmi, uoči proslave svetkovine svetice Magdalene, a sve se poklopilo i s proslavom Dana Grada Čazme.
Istinski dragulj kulturnog naslijeđa
Povijest kaže da su orgulje u crkvu sv. Marije Magdalene stigle 1767. godine, nakon barokne obnove crkve. Orgulje su svojevremeno izrađene u Beču kod poznatog orguljara Johanna Henckea u rokoko stilu, s dva samostalna ustroja – glavnim orguljama s pedalom i pozitivom koji je smješten u ogradu kora. Orgulje iz čazmanske crkve smatraju se jednim od najljepših, najraskošnijih i najvrjednijih primjeraka rokoko orgulja u srednjoj Europi te su istinski dragulj kulturnog naslijeđa Hrvatske.
Radovi na obnovi orgulja odrađeni su u suradnji s konzervatorima iz Bjelovara i orguljarem Tomislavom Faullendom Hefererom iz Zagreba.
Tijekom obnove, orgulje su pažljivo demontirane i uklonjene s kora kako bi se izvršila rekonstrukcija zapadnog pročelja crkve. Obnovljeno kućište orgulja vraćeno je na kor tijekom 2019. godine, a ovih su dana uspješno instalirani i instrumentalni dijelovi.
Povratkom orgulja u četvrtak je u crkvi održan prigodni koncert Marka Đurakića, povjerenika za orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije i to nakon Svete mise i nastupa Muškog vokalnog ansambla ”Sveti Marko Križevčanin”.
Crkva stara gotovo 800 godina
Inače, crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi je najstariji je sakralni spomenik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenik visoke vrijednosti koji datira iz 13. stoljeća.
Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme koja je tada bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s 12 kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije. Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.
U crkvi je pokopan herceg Koloman, ugarski kraljević, vladar Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme turskih osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi 1544. godine.
U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, ugarskog kraljevića, kralja Galicije i hercega “čitave Slavonije” koji se borio s Mongolima 1241. godine. To je otkrio Ivan Kukuljević Sakcinski koji je i pisao o tome. Nažalost, ta je nadgrobna ploča u jednom trenutku netragom nestala.
Župna crkva sv. Marije Magdalene je toliko važna da krasi i grb Grada Čazme na kojem je predstavljena kao glavni motiv.
