Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Ekipa arheologa iz splitske tvrtke Delmat Galiot, koja obavlja arheološka istraživanja na trasi buduće brze ceste između Bjelovara i mjesta Bulinca, pronašla je vrijedno nalazište u okolici mjesta Galovac.
– Imali smo sreću da smo na jednom arheološkom lokalitetu otkrili vrlo vrijedne predmete, a posebno je značajna prapovijesna nekropola u kojoj su pronađene žare (urne) sa spaljenim ostacima pokojnika. Žare pripadaju kulturi polja sa žarama, i to virovitičkoj skupini iz 12. ili 13. stoljeća prije Krista. Osim toga, pronašli smo jedan srednjovjekovni kosturni ukop, keramičke kugle za lov na ptice, te ukop psa koji je vrlo brižno sahranjen. U posudama uz pokojnika pronađen je i vrijedan brončani nakit, a posebno nas je oduševila i razveselila igla s glavom u obliku alke. Navedena igla do sada nije bila zabilježena na području te će zasigurno biti predmet rasprava u znanstvenim krugovima – kazao je Slavko Galiot. lokalitetu kod Galovca pronađeni su i antički te srednjovjekovni predmeti, što potvrđuje da je život na ovim prostorima bio kontinuiran stoljećima unatrag – rekao je Galiot.
Pronađena tanka narukvica od bronce i zlata
Više o sadržaju jedne od najvrjednijih žara otkrio je Marin Blažević, magistar arheologije.
– Grob 20 pokazao se izuzetno bogatim, iako je žara gotovo potpuno uništena, a sačuvana je samo trećina posude. Srećom, svi vrijedni predmeti pronađeni su na dnu žare. Među njima su naušnice, torkves, brončani cilindri koji su činili jedan lančić, dvije različite igle, brončana kanelirana narukvica, a tijekom kasnijeg ispiranja u situ otkriveni su dijelovi narukvice od zlatne žice. Posebno je zanimljiva kvaliteta izrade, osobito na zlatnoj narukvici čija je žica izuzetno tanka. Za njenu izradu bila su potrebna napredna znanja i tehnike obrade metala, što upućuje na visoku stručnost majstora tog doba. Zanimljivo je i pitanje porijekla zlata, koje je vjerojatno dopremljeno trgovinom. Na temelju pronađenih predmeta, vjerojatno je da je vlasnica ovog nakita bila dio vladajućeg sloja, zaključuje Blažević.
Pronađena igla u obliku alke još nije viđena na ovim prostorima
Virovitička skupina, jedna je od četiri skupine koje na našem prostoru tvore regionalnu i vremensku podjelu kulture polja sa žarama. To je najstarija skupina navedene kulture i datira se od 13. do 12. stoljeća prije Krista, čime arheološki nalaz kod Galovca upotpunjuje važan dio povijest bjelovarskog kraja.
– Kultura polja sa žarama je smještena je u razdoblje kasnog brončanog doba kada se na prostoru Europe i Bliskog istoka odvijaju vrlo značajni događaji poput Trojanskog rata i Seobe naroda s mora. Ističemo da ostaci kod Galovca predstavljaju dio povijesti bjelovarskog kraja čiji najstariji otkriveni tragovi sežu u razdoblje neolitika. Nalazište u bjelovarskom naselju Ždralovi su jedno od najzapadnijih nalazišta starčevačke kulture (6200. – 5400. godina prije Krista).
Vlasnik predmeta postaje Gradski muzej Bjelovar
Vrijedni nalazi, koji upotpunjuju povijesnu sliku bjelovarskog kraja, posebno vesele ekipu arheologa koja je radila na lokalitetu kod Galovca.
Arheološku ekipu su činili arheolozi Slavko Galiot, Krešimir Lerotić, Tomislav Pušić i Marin Blažević, te tehničari Josip Šincek i Antun Štivić koji su uz radnike iz bjelovarskog kraja također sudjelovali u iskapanjima. Nakon terenskih radova, započetih u listopadu, ekipa danas obavlja tzv. ”kabinetski rad”, što znači da se svi vrijedni predmeti pažljivo peru, razvrstavaju, fotografiraju, opisuju i razdvajaju.
– Dio predmeta šaljemo na restauraciju i preventivnu konzervaciju. Predmeti se potom, uz prateću dokumentaciju, predaju Gradskom muzeju Bjelovar, koji postaje njihov dom – pojasnio je Galiot.
Vrijedni nalazi upotpunjuju povijesnu sliku bjelovarskog kraja
Navodimo da se način pogreba pokojnika u prapovijesno vrijeme možemo često povezati s kulturnom i religijskom slikom koju tadašnji ljudi nose o svom svijetu.
Navedeni ritualni obredi prilikom pogreba pokojnika predstavljaju tragove njihovog razmišljanja o životu, smrti i onome što dolazi nakon iste. Izmjena pogrebnog običaja između skeletnog ili paljevinskog ukapanja je nešto što označava ili značajnu promjenu u sastavu stanovnika koji žive na određenom prostoru ili značajnu promjenu u kulturi.
Istovremeno, arheološka istraživanja otkrivaju predmete koji otkrivaju dijelove života ljudi koji su boravili na određenom prostoru.
Dokaz tomu su i nalazi kod Galovca, koji omogućuju rekonstrukciju i upotpunjavanje povijesne slike bjelovarskog kraja.
