Piše/Foto: Blaženka Božinović
U središtu Bjelovara danas je održana javnozdravstvena akcija u povodu obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva u organizaciji županijskog Zavoda za javno zdravstvo te uz podršku Županije.
Željelo se tom prigodom građanima ukazati na važnost organiziranih preventivnih pregleda koji se provode od 2008. godine u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva kojim su obuhvaćeni svi građani starosti od 50 do 74 godine. Važno je to s obzirom da je riječ o drugom po učestalosti sijelu raka koji je izlječiv ako se na vrijeme otkrije. Predsjednik lige protiv raka Bjelovarsko-bilogorske županije dr.sc. Želimir Bertić otkrio nam je brojke u Hrvatskoj, ali i na razini naše županije.
Godišnje u BBŽ obolijeva do 100 osoba
– Što se tiče općenito karcinoma debelog crijeva, u Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 1800 osoba. To je karcinom od kojeg se najviše obolijeva u Hrvatskoj, a što se tiče smrtnosti, ta brojka je oko dvije tisuće na razini države. Te brojke su inače bile još i veće, ali unazad pet godina brojka se smanjuje, a da ljudi redovito rade nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka, onda bi se ta brojka smrtnosti još i više smanjivala. Što se tiče naše Bjelovarsko-bilogorske županije, godišnje obolijeva oko 90 do 100 osoba. Te brojke su isto prije bile veće i sada su stabilne već unazad desetak godina, a što se tiče smrtnosti, godišnje umire oko 50 osoba u našoj županiji – naveo je.
Prevencija je ključ uspjeha u liječenju ove bolesti
– Karcinom debelog crijeva, ako se na vrijeme otkrije, izlječenje je stopostotno. Pretežito se karcinom debelog crijeva pojavljuje u starijoj životnoj dobi, poslije 50. godine života. Zbog toga je tu nacionalni program da se na vrijeme, putem testa na akutno krvarenje, otkriju polipi ili izrasline u debelom crijevu. Ako se oni maknu na vrijeme, izlječenje je stopostotno. Ljudi se u pojedinim županijama ne odazivaju redovno. Mi imamo tu sreću što je naša županija po odazivu među najboljima u Hrvatskoj s odazivom od 50 posto – istaknuo je Bertić.
Otkrio je i kako su žene nešto odgovornije od muškaraca kad su u pitanju programi prevencije, no sve više se na njih odazivaju i muškarci.
Zanimalo nas je javlja li se i rak debelog crijeva sve ranije.
– U zadnje vrijeme događa se kod karcinoma dojke da se pojavljuje u ranijoj dobi. Kod debelog crijeva još uvijek je veća zastupljenost u starijoj životnoj dobi. Znači, poslije 45. godine se vjerojatnost povećava. Najčešće je to između 55. i 65. godine ako gledamo statistiku – poručio je.
Kukić: Sve bi bilo lakše da sam na preventivni pregled otišao ranije
Gospodin Vjenceslav Kukić podijelio je svoje iskustvo s polipom.
– Imao sam veliki polip koji se nije mogao momentalno spaliti kako se to spali, nego se morao kirurški odstraniti. Nakon prve operacije sve mi se opet raspalo pa sam išao na drugu i treću. Dvaput sam imao vrećicu, no sad je od toga prošlo više od deset godina i sve je dobro – rekao je.
Otkrio nam je i kako je uvijek živio zdravo, bavio se sportom, nije pušio niti pio žestoka alkoholna pića.
– Sreća je što nije bilo karcinoma. U tom slučaju bi morao na zračenja. Prije sam morao kontrolirati stanje svakih šest mjeseci, a sada svake dvije godine – kazao je te dodao kako bi sve bilo lakše da je na preventivni pregled otišao ranije.
Marušić: Cilj je da imamo što kvalitetniji zdravstveni sustav
Da je prevencija veoma važna, potvrdio je i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić.
– Danas smo ovdje da pokažemo koliko je važno raditi preventivu što se tiče raka debelog crijeva, tako da i ovom prilikom zahvaljujem našim liječnicima, sestrama i zdravstvenim radnicima koji itekako rade vrijedan posao. Na nama svima je da ukažemo javnosti koliko je bitna ta preventiva, jer nažalost mi obično kasno to otkrijemo i zato kažem itekako bitno je raditi ovakve i slične preventivne akcije, ali i ukazati na svijest naših sugrađana koliko je ta preventiva bitna u daljnjem liječenju – naglasio je te dodao kako za liječenje ove teške bolesti ima dovoljno kadra u bolnici.
– Mi kao Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje ćemo nastaviti sufinancirati kroz naše mjere zdravstvene radnike. Cilj je da imamo što kvalitetniji zdravstveni sustav. Pored ulaganja u infrastrukturu i opremu gdje smo mi prošle godine kao županija uložili rekordnih 30 milijuna eura, bitno je ulagati i u kadar jer same zgrade i oprema ne vrijede ništa bez zdravstvenih radnika – poručio je župan.
”Dolaze nam osobe kao hitni kirurški bolesnici”
Profesorica Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica programa potvrdila je kako je riječ o jednom od najučestalijih sijela raka.
– Zadnjih godina imamo oko 3700 do 3800 novooboljelih godišnje i oko dvije tisuće umrlih osoba koje su pod dijagnozama raka kolorektuma. Ta smrtnost je u padu već šest godina, međutim još nismo zadovoljni zato što je to u Sloveniji znatno brže zbog toga što se 2,5 puta više ljudi testira u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Program je gotovo istovjetno organiziran i mi ćemo provesti novu reorganizaciju u kojoj će se nuditi jednaki test kao što je u Sloveniji, za koji treba samo dva puta uzimati uzorak, a ne tri, tako da očekujemo da će se brojke onda otprilike približiti tim vrijednostima kao u Sloveniji – navela je.
Ukazala je na to da ljudi najčešće dolaze sa simptomima bolesti jer još uvijek ne shvaćaju da je program prevencije namijenjen onima bez znakova bolesti koji bi za sebe rekli da su potpuno zdravi, koji nemaju rizike u obiteljskoj anamnezi, nemaju problem s debljinom, pušenjem ili probavom.
– Nažalost, imamo slučajeve, pogotovo u onim županijama s najnižim udjelom pregledanih osoba, da nam dolaze osobe kao hitni kirurški bolesnici sa slikom takozvanog zapletaja crijeva ili drugih stanja i masivnog krvarenja, no u toj fazi se vrlo malo ili gotovo ništa ne može napraviti – upozorava prof. Antoljak.
Problem nastaje ako se bolest ne otkrije
Strah ne bi trebao postojati jer će tek mali dio stanovništva imati pozitivan test, a kod još manjeg dijela ljudi otkrit će se karcinom.
– Upravo je najveća vrijednost programa zato što se u njemu otkrivaju prve zloćudne tvorbe ili potencijalno zloćudne tvorbe koje se odmah uklanjaju – istaknula je. Nakon izvršene kolonoskopije, pacijente se šalje na redovite kontrole. Problem nastaje ako se bolest ne otkrije na vrijeme, osobito ako se proširi na druge organe, zbog čega je liječenje manje uspješno čak i s najnovijim lijekovima. Građane se između 50. i 74. godine života redovito poziva na preglede pismenim putem.
Test skrivene krvi u stolici
– Oni koji dobiju test se vrlo visoko odazivaju, 70 do 75 posto. Nama je problem što neki ljudi uopće ne odgovore na pozivno pismo. Ponekad se dogodi da netko tako zametne kuvertu, pa onda čuje u susjedstvu ili od prijatelja da je netko tako obolio pa se onda sjete da bi ipak možda sudjelovali. Mi nikad nismo nikoga odbijali – naglasila je.
U fazi uvođenja novog testa, poziva sve da se odazivaju ili zatraže svoje liječnike obiteljske medicine da ih upute na test skrivene krvi u stolici i dalje na proceduru.
Prošle je godine usvojen program probira za osobe s većim rizikom od obolijevanja, prvenstveno namijenjen za one mlađe od 50 godina.
Riječ je o manjem postotku ljudi, njih 10 do 15 posto koji će se odmah slati na kolonoskopiju jer za njih vrijede nešto drugačija pravila. Osim toga, provodit će se i primarna prevencija, odnosno aktivna borba protiv pušenja. Prof. Antoljak napomenula je važnost redovite tjelovježbe kako bi se na sve načine prevenirala pojava bolesti.
Zadnja istraživanja pokazuju znatan utjecaj okolišnih čimbenika
– Jako je važno paziti na bilo kakve takve simptome bolesti poput krvarenja, probavnih problema i kod mlađih ljudi od 20 do 30 godina, jer znamo da je rizik osoba rođenih iza 2000. godine 2,3 puta veći da će dobiti rak debelog crijeva. Zadnja istraživanja pokazuju znatan utjecaj okolišnih čimbenika. Tu se obično događaju najveće pogreške da oni sami ili njihovi liječnici zaborave da je to jedna od prvih dijagnoza na koje treba misliti, jer inače se simptomi pripisuju svačemu. Pogotovo kod mladih žena koje vrlo često zbog menstruacije imaju i anemiju. Ovo je i poziv da svi oni u zdravstvenom sustavu još jednom se podsjete da moramo zajednički misliti upravo na te mlađe jer samo sveobuhvatnim djelovanjem ćemo u svim dobnim skupinama moći djelovati na najbolji mogući način koji je predviđen za svaku od tih dobnih skupina, odnosno za svaku od rizičnih skupina. Inače se i na europskom nivou sve više poziva da se prepoznaje taj individualni rizik – pojasnila je prof. Antoljak.
Važnost redovite kontrole
Tomislav Trumbetaš, internist gastroenterolog u Općoj bolnici ”dr. Anđelko Višić” Bjelovar također je govorio o važnosti prevencije.
– Naša ciljna grupa su zdravi ljudi koji dobiju test. Ako im test na akutno krvarenje bude pozitivan, oni dolaze i ako nemaju nikakvih tegoba – napomenuo je. Pacijenti uglavnom dolaze dobro pripremljeni, što je dobro jer pretraga onda nije toliko bolna i neugodna.
– Poanta je da se napravi potpuna kolonoskopija, znači da se pregleda cijela sluznica debelog crijeva i to uspijevamo u 95 posto slučajeva. Ljudi se iznenade kad vide kakva je to pretraga, da nije to baš tako bolno i strašno i da su aparati fleksibilni – kazao je. S obzirom da se navedena pretraga radi bez anestezije, pacijenti mogu pratiti što se događa na ekranu. Tijekom kolonoskopije moguće je ukloniti polipe u crijevima. Međutim, ponekad nakon nekog vremena mogu nastati novi i zato je izrazito važno da se ljudi redovito kontroliraju.
Brza prehrana s manje vlakana
– Preporuča se svakih pet do sedam godina da se pretraga ponovi, ali onda se puno više ljudi odazove i dođu bez straha jer znaju da, ako će biti nešto, da će se maknuti i da se neće ići dalje na kirurgiju jer onda se ne otvara trbušna šupljina. Nema nikakve bojazni za metastaze i za daljnje kemoterapije do čega može doći ako se zanemari takva bolest – naglasio je Trumbetaš. Odaziv građana na ovaj preventivni pregled u našoj je županiji dobar, no valja istaknuti da je jedan od rizika od oblijevanja nezdrava prehrana.
– U ovom kraju se često jede crveno meso, dimljeno, konzervirano. Uz novi način života, brzu prehranu s manje vlakana, manje udjela povrća i voća, incidencija je u porastu kao svugdje na zapadu – naveo je.
Važnost prevencije
Premda kod naoko zdravih osoba nema simptoma, važno je znati što bi moglo ukazati na problem.
– U prevenciji čovjek nema nikakve simptome, on je zdrava osoba. Prvi simptomi koji se mogu javiti su pad u krvnoj slici, anemija koja nije velika, koja je blaga i kojoj se ne zna porijeklo zato što se ne vidi gubitak krvi. Može doći do izmjene stolice u vidu proljeva ili opstipacije, ali tad je bolest već uznapredovala. Pacijenti uglavnom nemaju tegobe i zato je ta prevencija, taj rani test otkrivanja akutnog krvarenja jako važan – zaključio je dr. Trumbeta.
