Grad Bjelovar posljednjih godina visoko je pozicioniran kada je u pitanju sufinanciranje novcem iz različitih fondova. Prema posljednjim analizama na 9. je mjestu među 127 hrvatskih gradova. Samo podatak da je u posljednje četiri godine iz nacionalnih i europskih fondova odobreno sufinanciranje za 94 projekta, ukupne vrijednosti veće od 230 milijuna kuna, govori koliko je Grad Bjelovar podigao ljestvicu u smislu razvoja i želje da bude suvremen grad koji prati trendove. Odobrene vrijednosti sufinanciranja, odnosno ugovorene vrijednosti za te projekte iznose 166.352.307,23 kune.
-U razdoblju od 2017. do rujna 2021. Grad je prijavio 59 projekata za financiranje iz Europske unije, od čega je odobreno 46 projekata, a čekaju se rezultati ocjenjivanja za tri prijavljena projekta – istaknuo je na konferenciji za novinare bjelovrski gradonačelnik Dario Hrebak.
Dobri rezultati EU tima
Dodao je i da je prijavljeno 84 projekata za financiranje iz nacionalnih izvora financiranja, od čega je odobreno 48 projekata. Sve to, napominje, ne bi bilo moguće bez predanog rada gradskoga EU tima, posebice dviju djelatnica Andree Posarić te Ivane Bekavac koje su, kazao je, i najzaslužnije za sve te uspjehe. Važno je napomenuti kako od trenutka podnošenja prijave projektnog prijedloga za sufinanciranje projekta pa do trenutka ugovaranja i početka realizacije projekta može proći od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Značajan uspjeh
Isplata odobrenog i ugovorenog novca odvija se putem podnošenja Zahtjeva za nadoknadu sredstava svaka tri mjeseca, tijekom razdoblja provedbe svakog pojedinog projekta, a koji se ostvaraju na temelju dostavljenih dokaza o provedenim aktivnostima i plaćenim svim računima te se provjerom od nadležnih provedbenih tijela. Znajući da je riječ o dugom procesu, velikoj je složenosti provedbe, koja je i vrlo zahtjevna, time je uspjeh povlačenja novca iz fondova još i veći.
500 milijuna kuna spremnih projekata
Gradonačelnik je tom prilikom istaknuo i kako Grad ima spremnih projekata u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s tim da će većina njih biti realizirana u narednim godinama. Uz taj izvor financiranja, u sljedećih četiri do pet godina, Grad projekte planira financirati i putem redovnih europskih fondova kao i do sada, ali i putem ITU mehanizma, kaže Hrebak. Kako bi se sve to ostvarilo treba vizija i ljudi koji će to odraditi, a to je gradski EU tim, ali i Tehnološki park, koji puno radi na projektima. (BJLive)
