Piše: Dora Štefanac magistar farmacije
Grlobolja je čest simptom zbog koje se pacijenti javljaju liječniku ili dolaze u ljekarnu u potrazi za savjetom. Grlobolju karakteriziraju bol u grlu, pečenje, osjećaj grebanja, promuklost, otežan govor ili otežano gutanje.
Kako se prenose infekcije gornjeg dišnog sustava i tko najčešće obolijeva?
Infekcije gornjeg dišnog sustava prenose se kapljičnim putem (govorom, kašljem, kihanjem). Zbog toga pri kihanju i kašljanju treba usta prekriti maramicom, a ako maramica nije pri ruci, kihati i kašljati treba u rukav nadlaktice. Pravila higijena ruku i primjena dezinficijensa sprječavaju prijenos infekcije. Infekcije dišnog sustava javljaju se tijekom cijele godine, ali su češće zimi. Od grlobolje mogu oboljeti ljudi svih dobnih skupina. Odrasli u pravilu imaju grlobolju dva do tri puta godišnje. Mala djeca češće obolijevaju, čak šest to sedam puta godišnje.
Što uzrokuje grlobolju?
U 85-90 posto slučajeva grlobolju uzorkuju virusi. Osim virusa grlobolju mogu i uzorkovati bakterije, najčešće β-hemolitički streptokok grupe A i piogeni streptokok. Grlobolje izazvane virusom mogu se samostalno liječiti, dok bakterijske zahtijevaju liječničku intervenciju i primjenu antibiotika. Kliničke slike virusne i bakterijske grlobolje se razlikuju.
Virusna grlobolja:
• postepeno se razvija,
• temperatura je blago povišena ili nije povišena,
• prisutni su hunjavica, kašalj, curenje nosa, promuklost,
• konjunktivitis.
Bakterijska grlobolja:
• brzo i naglo se razvija,
• praćena je visokom tjelesnom temperaturom,
• treskavicom,
• crvenim ždrijelom s gnojnim limfnim čvorićima.
U djece mlađe od tri godine grlobolja je rijetko uzrokovana β-hemolitičkim streptokokom, dok je u dobi od pete do petnaeste godine najčešća. Grlobolja je prisutna kao simptom i u drugim bolestima virusne etiologije kao što su ospice, krup i vodene kozice. Osim virusa i bakterija grlobolju mogu izazvati i drugi čimbenici poput uzročnika alergija, suhog zraka, disanja na usta i gastroezofagealnog refluksa (vraćanje sadržaja želuca u jednjak). Ako grlobolja, povišena temperatura i slabost traju dulje od 7 dana treba posumnjati na infektivnu mononukleozu.
Kada posjetiti liječnika?
U određenim slučajevima potrebno je posjetiti liječnika: ako grlobolja traje dulje od 7 dana, gutanje i otvaranje usta je otežano, prisutna je malaksalost, svakodnevni rad je otežan, prisutan je osip, preboljena je reumatska vrućica ili je imunitet oslabljen.
Liječenje grlobolje
Većina grlobolja je uzrokovana virusom pa je dovoljno simptomatsko liječenje i odmaranje. Antibiotici su u tim slučajevima neučinkoviti jer ne djeluju na viruse.
Prvi lijek izbora u simptomatskoj terapiji je analgoantipiretik paracetamol. Acetilsalicilna kiselina uz analgetičko i antipiretično djelovanje ima i protuupalno (paracetamol nema izraženo protuupalno djelovanje). Zbog mogućih nuspojava acetilsalicilne kiseline u probavnom sustavu i interakcijama s drugim lijekovima, treba biti oprezan prilikom primjene. U trudnoći i tijekom dojenja treba izbjegavati primjenu ovog lijeka.
Nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena ublažavaju blagu do umjerenu bol, snižavaju povišenu temperaturu i djeluju protuupalno. Flurbiprofen dolazi u obliku pastila, a zbog protuupalnog djelovanja namijenjen je ublažavanju simptoma grlobolje. Nije namijenjen mlađima od 12 godina.
Lijekovi
Pastile sadrže antiseptike ili kombinaciju antiseptika i anestetika. Antiseptici (benzalkonijev klorid, benzidamin, heksetidin i dr.) suzbijaju rast i djelovanje mikroorganizama, dok anestetici (lidokain, benzokain) smanjuju osjećaj boli. Osim pastila, ovi bezreceptni lijekovi dolaze i u obliku sprejeva za usta i grgljača. Često sadrže biljne ekstrakte (eukaliptus, islandski lišaj), med, propolis, hijaluronsku kiselinu i vitamine. Za grgljanje se mogu koristiti i otopina natrijevog klorida i infuz od kadulje.
Prevencija grlobolje
U prevenciji grlobolje najvažnija je higijena. Ruke perite redovito i temeljito, koristite dezinfekcijska sredstva za suho pranje. Izbjegavajte dijeljenje hrane, čaša i pribora za jelo. Uređaje koje koristite svakodnevno dezinficirajte te pomoću difuzora ovlažujte prostore u kojima boravite. Izbjegavajte pušenje i kontakte s bolesnim osobama.
