Dan biciklista svake se godine obilježava 16. srpnja, a nova analiza podataka iz javno dostupnih izvora pokazuje kako se u Hrvatskoj bicikli voze rjeđe nego u većini europskih zemalja.
Istodobno, uočljive su i velike razlike između kontinentalnog i jadranskog dijela zemlje.
Podaci hrvatskih nacionalnih istraživanja i platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr pružaju detaljniji uvid u biciklističke navike građana.
Koliko Hrvata uistinu vozi bicikl?
Analiza Nacionalnog prometnog modela, izrađena za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pokazuje da se u Hrvatskoj tek pet posto svih putovanja obavlja biciklom.
S druge strane, Eurobarometrova anketa provedena nekoliko godina ranije bilježi nešto viši udio – šest posto građana redovito koristi bicikl.
U oba slučaja riječ je o udjelu nižem od prosjeka Europske unije, koji iznosi osam posto. Hrvatska se tako nalazi pri dnu europske ljestvice, uz Francusku (4 %), dok su susjedne Slovenija (9 %) i Mađarska (22 %) znatno ispred.
Međutim, kada se pitanje postavi drugačije, slika je nešto povoljnija. Eurobarometar navodi da 22 posto hrvatskih ispitanika vozi bicikl barem jednom tjedno, što je tek neznatno manje od prosjeka Europske unije od 23,6 posto.
Ti podaci sugeriraju da značajan dio građana koristi bicikl, ali uglavnom ne dovoljno često da bi postao svakodnevno prijevozno sredstvo.
To potvrđuju i podaci platforme Shoptok.hr. Popis deset najpretraživanijih modela bicikala pokazuje dvije jasno odvojene skupine interesa – pristupačne gradske bicikle, čija se cijena kreće od 176 do 269 eura i namijenjeni su svakodnevnoj vožnji, te znatno skuplje brdske, trekking i cestovne modele poznatih proizvođača poput Fujija, KTM-a i Treka, čije se cijene kreću od 549 do 1599 eura, a namijenjeni su rekreativnoj i hobističkoj vožnji.
Kontinentalna Hrvatska vozi više od Jadrana
Razlike postaju još izraženije kada se analiziraju pojedine regije.
Prema Nacionalnom prometnom modelu, stanovnici jadranske Hrvatske ostvaruju oko 40 posto više putovanja automobilom i 60 posto više pješice nego stanovnici kontinentalne Hrvatske, dok bicikl koriste čak 65 posto rjeđe.
Na Jadranu se tek oko dva posto svih putovanja obavlja biciklom, u usporedbi s nacionalnim prosjekom od pet posto.
Kao jedno od mogućih objašnjenja Nacionalni plan iz 2023. godine navodi konfiguraciju terena, ističući kako bi električni bicikli mogli biti rješenje za brežuljkaste jadranske gradove.
Slična se slika vidi i u internetskim pretragama. Prema Googleovim podacima za posljednjih godinu dana, šest županija s najvećim interesom za pojam “bicikl” redom su kontinentalne županije: Virovitičko-podravska (100), Koprivničko-križevačka (99), Međimurska (98), Bjelovarsko-bilogorska (95), Krapinsko-zagorska (90) i Osječko-baranjska (88).
Na drugom kraju ljestvice nalazi se šest jadranskih županija, pri čemu je Dubrovačko-neretvanska zabilježila najmanji indeks interesa (35).
Pravim hrvatskim “šampionom” biciklizma smatra se Varaždin, koji prema Nacionalnom planu bilježi najveći udio putovanja biciklom u Hrvatskoj – čak 26 posto.
Sigurnost biciklista i dalje zabrinjava
Podaci o sigurnosti pokazuju da je položaj biciklista u prometu i dalje razlog za zabrinutost.
U razdoblju od 2010. do 2019. godine biciklisti su činili 13 posto svih teško stradalih u prometnim nesrećama, dok Hrvatska bilježi 28 posto više poginulih biciklista na milijun stanovnika od prosjeka Europske unije.
Posebno zabrinjava podatak da u čak 83 posto teških prometnih nesreća koje su prouzročili sami biciklisti vozači nisu nosili zaštitnu kacigu, a otprilike svaki četvrti bio je mlađi od 25 godina.
S druge strane, među poginulim biciklistima čak 80 posto starije je od 50 godina, dok mlađi od 15 godina čine svega pet posto.
Oko 70 posto svih stradavanja događa se u urbanim sredinama, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim udjelom takvih nesreća u Europskoj uniji.
Infrastruktura ključ budućeg razvoja
Za češće korištenje bicikla i veću sigurnost biciklista ključna će biti daljnja ulaganja u infrastrukturu.
Nacionalni plan za razdoblje od 2023. do 2027. godine predviđa izgradnju više od 850 kilometara nove biciklističke infrastrukture uz ulaganje od 166,7 milijuna eura.
Posljednjih godina vidljiv je i rast broja sustava javnih bicikala koje gradovi stavljaju na raspolaganje građanima.
Hoće li Hrvatska od zemlje u kojoj se bicikl uglavnom koristi za rekreaciju postati zemlja u kojoj će on biti svakodnevno prijevozno sredstvo, uvelike će ovisiti upravo o nastavku ulaganja u biciklističku infrastrukturu i njezinu razvoju izvan najvećih gradova. (ika)
