Uz dosadašnje stručne metode i terapijske programe u radu s osuđenicima u Hrvatskoj, probacijski će službenici već za par tjedana moći koristiti i program virtualne stvarnosti (VR) u kojem će osuđenici vježbati rješavanje problema i snalaženje u određenim životnim situacijama.
Razvoj suvremenih tehnologija omogućuje alate koji olakšavaju ili nadopunjavaju rad u brojnim zanimanjima, pa tako i rad probacijskih službenika i službenica.
Riječ je o ljudima koji svakodnevno provode vrijeme s osobama uključenim u probaciju, ali i bivšim zatvorenicima kako bi ih što bolje pripremili za socijalnu rehabilitaciju i reintegraciju u društvo nakon izlaska na slobodu i time smanjili rizik od počinjenja novog kaznenog djela.
Njihove će metode rada biti nadopunjene korištenjem programa virtualne stvarnosti (VR). Uz pomoć virtualnih naočala, program osobu odvodi na zadano mjesto i situacije u kojima se testiraju njegove vještine snalaženja i rješavanja problema.
Pogreške su ovdje dozvoljene i ne donose sankcije kao u stvarnom životu.
Počinitelj u ulozi zlostavljane žene
Kroz virtualnu stvarnost već su imali priliku proći osuđenici u španjolskoj pokrajini Kataloniji, gdje su zabilježena pozitivna iskustva.
– Tamo imaju jako dobre programe za rad s počiniteljima rodno uvjetovanog nasilja – rekla je Hini voditeljica Službe za razvoj probacijskog sustava u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vesna Zelić Ferenčić.
– Jedan je susret posvećen korištenju VR-a tako da imaju dva razvijena scenarija. Prvi scenarij izgleda tako da je počinitelj u ulozi žene žrtve. U kuću ulazi muškarac koji je veći od vas, baca stvari i viče, dakle konfliktna situacija – smatra.
Osuđenici su jako dobro reagirali.
– Bili smo u zatvoru i u probaciji te razgovarali s počiniteljima rodno uvjetovanog nasilja koji su istaknuli da im je to iskustvo bilo izuzetno značajno jer su po prvi puta vidjeli kako to izgleda s druge strane – kaže Zelić Ferenčić.
Drugi je scenarij gotovo identičan prvome, samo što počinitelji u njemu nemili prizor obiteljskog nasilja promatraju iz pozicije djeteta.
– Mi u praksi znamo da je njihova razina empatije nešto niža u odnosu na neku generalnu populaciju, međutim kad vi od njih čujete kako govore da sada vide kako to izgleda, to stvarno ima moćan terapijski učinak – dodala je.
Program kreće sredinom sljedećeg mjeseca
Sektor za probaciju uspješno je aplicirao za europska sredstva za projekt VR sadržaja namijenjenih edukaciji probacijskih službenika, za što je osvojio i nagradu Europske komisije za inovativno učenje.
Drugi projekt odnosi se na VR sadržaje za osuđenike, a početak primjene programa na osuđenicima očekuje se sredinom sljedećeg mjeseca.
U sklopu projekta nabavljeno je 15 kompleta virtualnih naočala i program koji ima četiri zadana scenarija. Primjerice, u prvom scenariju na vrata stana kuca stanodavac s kojim se valja dogovoriti oko plaćanja stanarine, a potom posložiti ostale troškove.
Ovo su lekcije koje bi trebali naučiti
Glavna lekcija koju osuđenik treba naučiti jest da stanarina, režije i namirnice imaju prioritet u odnosu na druge stvari koje su mogu izbjeći, kao što su alkohol, brza hrana ili kockanje.
Ostala tri scenarija prikazuju neslaganje s kolegama na poslu, bračne razmirice i kašnjenje vlaka. Osuđenik u svakom trenutku ima tri opcije na raspolaganju, a konačni ishod ovisi o njegovim odabirima.
– Ideja je bila da im olakšamo predočavanje realne situacije, da se u njih užive, urone i prepuste se, onda je učenje puno jednostavnije. Nama je konačni cilj sigurnost zajednice, a istraživanja su pokazala da je pristup ”rješavanje problema” jedan od ključnih zaštitnih faktora ili faktora rizika, kada je riječ o recidivu – ističe Zelić Ferenčić.
Međutim, istraživanja recidiva su jako rijetka i teško provediva, napomenula je, a jedan od razloga su dugotrajni sudski postupci.
– Gledaju se dvije godine kao granica u kojoj se mjeri recidiv. Naši sudski postupci ponekad traju izuzetno dugo i ako idete mjeriti recidiv dobijete nerealno malen broj jer da bi nekog evidentirali kao recidivista, on mora biti pravomoćno osuđen – rekla je.
Program nije obavezan
VR program nije obavezan, već će se u njemu okušati osuđenici koji ga prihvate, a probacijski će službenici pratiti njihov napredak.
Neki od njih već su prošli trening u Bukureštu, kod sveučilišnog profesora Ioana Durnescua koji ima puno iskustva u izučavanju kriminologije i tretmanu počinitelja kaznenih djela.
– Pripremili smo metodologiju za evaluaciju tako da ćemo moći mjeriti je li došlo do promjene između nulte točke mjerenja i završne točke mjerenja, nakon završetka VR programa. Isto tako, bitna je povratna informacija od službenika i osuđenika, u smislu kvalitete, prilagodbe sadržaja, razvoja drugih scenarija i sl. Ići ćemo u široku primjenu gdje god se pokaže motivacija za sudjelovanjem – kaže voditeljica Službe.
Iako je VR dobar i koristan alat u radu s osuđenicima, ključnu ulogu i dalje će imati ljudski kontakt s probacijskim službenikom. On ostaje presudan za uspješnu reintegraciju.
Primjena VR-a moguća je i u drugim resorima, primjerice u radu policijskih službenika.
– To je čista simulacija. Zamislite da morate obaviti pretrage, pretrese prostorije ili nešto slično. Kad to izvježbate u VR-u, sigurno da vam je lakše nego kad prvi put to radite – kaže Zelić Ferenčić. (ika/Hina)
