Dario Hrebak, zamjenik voditelja Radne skupine za pristupanje Hrvatske u članstvo OECD-a, od danas do petka sudjeluje na sastanku Globalne parlamentarne mreže OECD-a u Parizu.
Inače, OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) je međunarodna ekonomska organizacija koja u skladu sa sloganom ‘’Better policies for better lives“ (”bolje politike za bolji život”) osigurava i pruža potporu procesima oblikovanja nacionalnih politika s konačnim ciljem osiguravanja općeg blagostanja.
Ujedno predstavlja forum najsnažnijih i najrazvijenijih gospodarstava svijeta (G7, G20) čije je sjecište znanja i najboljih praksi.
Hrvatski predstavnici u Parizu
Hrebak je u Pariz otputovao nekoliko hrvatskih predstavnika, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Androm Krstulovićem Oparom, voditeljem Radne skupine za koordinaciju aktivnosti u Hrvatskom saboru s ciljem pristupanja Hrvatske OECD-u Ivanom Malenicom, te zamjenikom voditelja Radne skupine Borisom Lalovcem.
Hrvatska se priprema za ulazak u OECD
Nakon ulaska u Schengen i eurozonu, OECD je posljednja međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska još nije članica.
Spremnost Hrvatske za ulazak u OECD ocjenjivat će se u rujnu ove godine, a do tada se treba pripremiti za članstvo u organizaciji najrazvijenijih zemalja svijeta.
Inače, za članstvo u OECD-u treba dosegnuti najviše standarde u poslovnom, poreznom, pravnom i antikorupcijskom sustavu, ali i u zaštiti prava radnika. Poprilično izazovni uvjeti za svaku državu, a ne samo za Lijepu našu.
Neki od benefita u članstvu
Članstvo u OECD-u donosi snažniji gospodarski rast, jačanje trgovine i stranih ulaganja, jače regulatorno usklađivanje, učinkovitiju javnu i državnu upravu, niže troškove zaduživanja za javna ulaganja te aktivniju i obrazovaniju radnu snagu – naveli su nedavno iz Ministarstva vanjskih poslova.
Potrebno je uskladiti zemlju s pravnim instrumentima
Inače, Organizacija je sljednica Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (Organization for European Economic Cooperation – OEEC) nastale 1948. u sklopu Marshallovog plana s ciljem obnove europskog gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu.
Globalna parlamentarna mreža (Global Parliamentary Network, GPN) OECD-a je glavna platforma koja svojom fleksibilnom strukturom zakonodavcima i parlamentarnim dužnosnicima zemalja članica OECD-a i šire mogućnost razmjene iskustava, prepoznavanja dobrih praksi te poticanja međunarodne zakonodavne suradnje neovisno o tome kojem političkom spektru pripadaju. Radom je započela 2011. godine.
Hrvatska je do sada zatvorila rasprave u 17 od 25 odbora koji ocjenjuju usklađenost zemlje s pravnim instrumentima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime je u prednosti u odnosu na druge zemlje kandidatkinje, objavili su danas iz Ministarstva vanjskih poslova.
OECD se trenutno sastoji od 38 država članica, a uz Hrvatsku, za članstvo u OECD-u trenutno pregovaraju Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru. (ika)
