U bjelovarskoj Gradskoj upravi danas je održana tiskovna konferencija za medije na kojoj se razgovaralo o Bjelovarskom kvarglu, siru koji je proteklih dana dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i postao 25. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji (EU). No, tijekom presice moglo se doznati i više o planovima Gradske uprave kako ojačati proizvodnju te kako sir pretvoriti u brend Grada Bjelovara.
Sve je na OPG-ima
-Postupak dobivanja zemljopisnog podrijetla nije bilo nimalo jednostavan i tu zahvaljujem pročelnici Sonji Novak koja se godinama bavila tom pričom. Sada možemo razvijati jednu cijelu granu proizvodnje u tom smjeru i to je prvi pravi proizvod iz Bjelovara koji se može plasirati na hrvatskom, ali i na europskom tržištu. Želimo animirati naše OPG-ove da se ozbiljnije počnu baviti proizvodnjom Bjelovarskog kvargla kroz određene mjere – kazao je Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik koji se kratko dotaknuo i povijesti bjelovarskog nastanka, odnosno dolaska kvargla.
-Taj sir je stigao negdje u vremenu od 1765. do 1787. godine s austrijskom, a vjerojatno i češkom emigracijom za vrijeme Vojne krajine kada je Bjelovar bio sjedište Varaždinskog generalata. Zanimljiv je i podatak da je u Bjelovaru 1826. godine postojalo naselje koje je upravo radi proizvodnje sira nazvano Švajcarija – iznio je Hrebak crtice iz gradske povijesti.
Potpore za simentalska goveda
Kvargl je najjednostavnije definirati kao proizvod dobiven od svježeg kravljeg sira koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli i mljevenom paprikom te oblikuju u male šiljate stožce koji se podvrgavaju postupku sušenja i dimljenja. Odlikuje ga blago kiseli i pikantni okus te miris po dimu. Riječ je o siru koji se radi na tradicionalan način, dakle ručno zbog čega mu je cijena nešto viša, no time se i otklanja i mogućnost masovne proizvodnje danas proizvoda koji je zaštićenog naziva u EU.
-Negdje 2006. godine postavili smo temelje današnje priče tako što smo obavili analizu kvargla, a potom je uslijedila potpora uzgajivačima simentalskog goveda jer je njihovo mlijeko odgovorno taj dobar sir na ovom području. Potom se krenulo s manifestacijom ”Dani sira u gradu sira” kako bi promovirali proizvođače.
Nije bilo dogovora
Nastala je pauza sve do 2013. godine kada smo pozvali predstavnike gradova sjeverozapadne Hrvatske (Virovitica, Varaždin i Križevci) kako bi razgovarali o zaštititi te da se dogovorimo oko naziva sira. Nismo upsjeli jer su neki bili za prgicu, neki za ime turoš, a mi za kvargl. Nakon što je Kristijan Valkaj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2015. godine izradio doktorsku disertaciju u kojoj je zaključio da su to sve kiseli sirevi, ali da se proizvode različitim tehnologijama, dobili smo – kvargl. Potom je tijekom 2016. godine Udruga proizvođača sira ”Bjelovarski kvargl” potpisala ugovor s Ministarstvom poljoprivrede o sufinanciranju izrade specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom zemljopisnog podrijetla, a zatim smo se obratili Bruxellesu i dobili konačnu europsku zaštitu – kazao je Sonja Novak, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo.
Uvjeti za proizvodnju
U redu, Bjelovarski kvargl je danas registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. I što dalje?
S obzirom da postoji Udruga proizvođača sira ”Bjelovarski kvargl”, Novak kaže da svi koji će svi oni koji u budućnosti budu htjeti proizvoditi Bjelovarski kvargl morati biti članovi te iste udruge. Jer, pojasnila je, udruga je intelektualni vlasnik recepture, a u nju se mogu uključiti proizvođači iz cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Teoretski, u skoroj budućnosti bi Bjelovarski kvargl mogao proizvoditi i netko s, primjerice, daruvarskog područja. Naravno, ako se učlani u udrugu, zadovolji uvjete prozivodnje i dobije certifikat. Ima li to smisla, ostaje za vidjeti. Kako bi ojačao proizvodnju i potaknuo OPG-e s područja cijele BBŽ da se uključe u proizvodnju, danas se čulo kako je Grad Bjelovar za svakog proizvođača predvidio 5000 kuna iz gradskog proračuna. Iznos bi u prvom redu trebala biti pomoć za dobivanje certifikata, a takav prijedlog će se naći pred bjelovarskim vijećnicima na idućoj sjednici Gradskog vijeća. (ika)
