INTERVJU –MILAN PAVLOVIĆ: Teško mi je govoriti o nekom osobnom postignuću jer ovo je regionalni muzej s dugogodišnjom tradicijom

Milan Pavlović, ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar

Razgovarala: Elizabeta Šulentić

Milan Pavlović, ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar, na čelnom mjestu jedne od najbitnijih kulturnih ustanova u gradu provodi već drugu godinu svog mandata. Što je do sada napravio? Je li u tom periodu uspio popularizirati Gradski muzej ili je posjećenost ”pala” u odnosu na prijašnje godine? Kakvi su mu planovi u narednom periodu i što posjetitelji mogu očekivati od narednih izložbi?

BJL: Proteklo je dvije godine otkako ste na čelu najvažnije kulturne ustanove u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji. Što smatrate vašim najvećim postignućem u muzejskoj djelatnosti u tom periodu?

-Teško mi je govoriti o nekom osobnom postignuću jer ovo je regionalni muzej s dugogodišnjom tradicijom. Iza svega toga stoji kontinuirani, dugogodišnji rad muzeja od samog obrađivanja građe do postavljanja izložbe. Naš cilj je takozvani put prema stalnom postavu kako bismo što vjernije i dostojnije prikazali povijest grada Bjelovara kroz 261 godinu. Ono što ću istaknuti je već druga godina održavanja dječjih likovnih radionica u sklopu muzeja gdje smo jako zadovoljni zainteresiranošću mladih.

BJL: Uspješno ste odradili najveću izložbu u povijesti Gradskog muzeja Bjelovar “Od utvrde do grada” Po čemu je izložba bila najveća?

-Izložba je bila najveća po broju posjetitelja, njih malo manje od tri tisuće posjetilo je muzej u tom razdoblju. Radilo se o jednoj sveobuhvatnoj izložbi koja je dala dobar pregled života od prapovijesnog perioda na ovim područjima pa do samoga nastanka grada Bjelovara. Isto tako od svojih samih početaka Bjelovar je neraskidivo povezan kako s glazbom tako i sa sportom pa nam je i to bilo u cilju prikazati.

BJL: Nažalost, svjedoci smo da sve manjeg broja posjeta kulturnim ustanovama. Koji je, po vašem mišljenju, recept za privlačenja posjetitelja baš u Gradski muzej?

-Edukacijom želimo postaviti jedan čvrst temelj, to je, između ostalog, jedna od osnovnih zadaća muzeja. Od kiparskih preko fotografskih izložaba, raznih predavanja, koncerta u ljetnom razdoblju, trudimo se ponuditi razne aktivnosti gdje svatko može odabrati nešto za sebe prema vlastitim afinitetima.

BJL: S obzirom da ste akademski slikar, stignete li se uz posao ravnatelja Gradskog muzeja posvetiti slikarstvu? Radite li trenutno ne nekoj slici i koja vam je najdraža slika koju ste naslikali u životu?

-Trenutno uz sve druge obaveze slikanje pokušavam uklopiti više zbog održavanja neke kondicije. Kada slikam uvijek nastojim dati najbolje od sebe i vjerujem da će upravo baš ta slika biti najbolja.

Jablan u vatri, slika Milana Pavlovića

BJL: Planirate li uskoro kakvu veliku izložbu za kraj godine i možete li nam otkriti o čemu se radi? Postoji li mogućnost da se, primjerice, u Gradskom muzeju organizira događaja poput, primjerice, izložbe slika slavnog Picassa koje je prije nekoliko godina bila u Zagrebu u Klovićevim dvorima ili nekog drugog autora? Koliko bi, zapravo, koštala jedna takva priča i da li bi se tako nešto isplatilo?

-Sredinom prosinca se otvara zanimljiva izložba krivotvorina djela naših poznatih slikara u kombinaciji s originalnim djelima gdje je vrlo dobro dokumentirana usporedba originala i krivotvorina. Naime velike izložbe jako puno koštaju, ponajviše zbog osiguranja a kod zvučnih imena se radi i o više milijunskim iznosima.

BJL: Ima li u Gradskom muzeju dovoljno mjesta za svu građu? U kojim segmentima ste najtanji kada je u pitanju prostor?

-Kao i u većini muzeja problem je nedostatak prostora. Nerijetko nam ljudi donose građu koju ponekad ne možemo primiti (riječ je o građi od koje već imamo par primjeraka) upravo zbog nedostatka prostora.

BJL: Daruju li građani često Gradskom muzeju neku vrijednu građu ili se radi o sporadičnim slučajevima. Što je najvrijednije što je posljednjih godina poklonjeno Gradskom muzeju?

-Jako smo zadovoljni odnosom građana prema povijesnoj građi. Vrlo su aktivni u sudjelovanju rada muzeja time što nam donose raznu građu od starijih vremena do novijeg povijesnog razdoblja Domovinskog rata. Pri tome ih savjetujemo kako i pod kojim uvjetima muzej može prihvatiti građu. Ne mogu reći što je najvrjednije jer sva povijesna građa je podjednako vrijedna i važna. Sva građa je dobrodošla i pomaže nam u slaganju što vjernijeg prikaza povijesti.

Comments are closed.