FOTO: Ilustracija
Od danas u Hrvatskoj i službeno ”vrijedi” Istanbulska konvencija, dokument punog imena Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Oko njega se proteklih mjeseci vodila i još se vodi žestoka bitka u javnom prostoru iako je riječ o dokumentu koji donosi najdetaljniji pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Konvencija obvezuje sve države koje su je ratificirale da žrtvama pomognu pri oporavku, osiguraju im pravno i psihološko savjetovanje, da se ubrzaju otvaranja skloništa za žene i djecu te im se omogući financijska pomoć, kao i pomoć pri pronalasku mjesta za stanovanje i zapošljavanje. U izradi Konvencije, koju je prije nekoliko mjeseci ratificirao Hrvatski sabor, sudjelovali su međunarodni stručnjaci, kao i stručnjaci iz Hrvatske.
Dakle sve je potpisano, konvencija je stupila na snagu i što sad? Kratko rečeno ništa i danas je za žrtve nasilja dan kao i svaki drugi iako bi na papiru Konvencija morala osigurati puno više novca za zaštitu žena, posebice za rad sigurnih kuća.
-Mi se naravn spremni za provođenje načela Istanbulske konvencije, ali to ne možemo sami, odnosno bez smjernica iz Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike – kaže Ivana Pirin, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko-bilogorske županije.
U udruzi Iris koja skrbi o bjelovarskoj Sigurnoj kući se nadaju da će sada biti puno više pomoći države,a kako kažu pomoć im je itekako potrebna, no ni oni u ovom trenutku nemaju nikakvih naznaka kako će ona izgledati.
Drugim riječima, država se uopće nije pripremila za primjenu Istanbulske konvencije iako u 2018. i 2019. godini za njezino provođenje kani utrošiti 141 milijun kuna, uglavnom u skloništa za žene. (dv)
