Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji na području Bjelovarsko-bilogorske županije predstavlja vrlo ozbiljan problem, upozoravaju iz Udruge HERA Križevci, promicanje i zaštita ljudskih prava posebno žena i djece i Iris Bjelovar, Udruge za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja.
Udruge su provele online istraživanje o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji na području BBŽ u kojoj su sudjelovale 103 žene.
Trećina ispitanih žena doživjela nasilje, 25 posto neki oblik seksualnog nasilja
66 % ispitanica ima prijateljicu koja je jednom ili više puta bila žrtva nasilja, dok je 37 % ispitanica vidjelo ili znalo da je otac bio grub prema majci tijekom života, jednom ili više puta.
32% ispitanica je jednom ili više puta doživjelo neki oblik fizičkog nasilja od strane partnera, dok ih je 64% doživjelo neku vrstu psihičkog nasilja (jednom, više puta, a kod nekih to i dalje traje).
34% ispitanica je doživjelo ekonomsko nasilje (npr. oduzimanje prihoda/imovine, zabrana zapošljavanja, zaduženje, ucjenjivanje novcem ).
25% ispitanica je jednom ili više puta doživjelo neki oblik seksualnog nasilja.
Na bolovanju radi nasilja bilo 12 posto ispitanica
33 % ispitanica je jednom ili više puta doživjelo neki od oblika online nasilja (praćenje putem interneta, pristup lokaciji, dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka, čitanje poruka, hakiranje profila, kreiranje lažnih profila i sl.) .
18,4% ispitanica nikome nije reklo da se nasilje dogodilo. 24,3 % ih se povjerilo prijateljici i roditeljima, a policiji su prijavili njih 19,6%.
Na bolovanju je radi nasilja bilo 11,7% ispitanica što nije zanemarivo.
41% ispitanica sigurno ili vjerojatno ne bi moglo samostalno započeti život, odnosno podmiriti osnovne životne potrebe kada bi to morale, dok je 24% korisnica materijalno sigurno.
85 % ispitanica smatra da je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji puno ozbiljniji problem nego što se misli.
Sve ispitanice smatraju da bi trebalo više pričati o nasilju u medijima, raditi edukacije djeci u školama i vrtićima, te bi se u prevenciju nasilja trebale više uključiti država, te regionalna i lokalna samouprava.
Što se tiče potrebe servisa pomoći i podrške za žrtve nasilja, čak 97% ispitanica smatra da je usluga SOS telefona, Savjetovališta i skloništa za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja potrebna u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Zaključak istraživanja
Podaci ovog istraživanja ukazuju na prisutnost nasilja nad ženama u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji ne možemo i ne smijemo zanemariti.
Prepoznavanje nasilja nad ženama izuzetno je važan osobni, obiteljski i javnozdravstveni problem, ali i problem cjelokupnog društva gdje se krši dostojanstvo i ljudsko pravo žene.
U svrhu uspostave kontrole i moći nasilnik koristi manipulaciju i zastrašivanje.
Nasilje u obitelji rijetko kada počinje direktnim nasiljem. Mnogo češći su slučajevi kada počinje psihološkom nasiljem i manipulacijama koje žrtva nerijetko ne prepoznaje kao nasilje.
Tijekom vremena nasilje postupno raste kako razmjerom tako i učestalošću.
Nasilje se pojačava kako raste želja zlostavljača za što čvršćom uspostavom moći i kontrole nad žrtvom.
Kako nasilje raste tako je i traumatiziranost, izmanipuliranost te izoliranost žrtve od svoje okoline sve veća, te je žrtvi sve teže i teže potražiti pomoć.
Briga o žrtvi obično pada na teret države i društva
Posebnu dimenziju ova pojavnost ima kada su žrtve žene s invaliditetom.
Stoga je pružanje podrške i pomoći ženama koje su proživjele neki oblik nasilja, moralna obaveza stručnjaka i šire zajednice. Nasilje u obitelji se događa u veoma intimnom i privatnom okruženju, ali ono nikako ne smije biti privatna stvar.
Posljedice obiteljskog nasilja utječu na cijelo društvo one su dalekosežne, dugoročne. Nasilje u obitelji ima i ekonomske posljedice na društvo iz razloga što, ako se ono ne prevenira, briga o žrtvi pada na teret države i društva.
Stoga i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji zahtjeva sveobuhvatnu i multidisciplinarni pristup temeljen na među sektorskoj suradnji više dionika iz različitih sektora.
Preporuke za djelovanje
– podizanje javne svijesti o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji, posebno nasilja nad ženama s invaliditetom kroz javne akcije i kampanje,
– senzibiliziranje javnosti o važnosti i nužnosti prijave i sumnje na nasilje,
– unaprijediti međusektorsku suradnju i razmjenu informacija između institucija sustava i organizacija civilnoga društva,
– podržati rad županijskih tijela za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,
– kontinuirano provoditi preventivne programe osnaživanja i edukacije za žene o neprimjerenim i neprihvatljivim oblicima ponašanja,
– kontinuirano provoditi preventivne programe prevencije nasilja u obrazovnim ustanovama,
– edukacija stručnih osoba koje rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja,
– kontinuirana podrška servisima za podršku i pomoć žrtvama nasilja.
Starost i obrazovanje ispitanica
31% ispitanica je staro između 30 – 39 godina, 33 % od 40 – 49 godina, 11,7 % od 50– 59 godina, 21,4 % od 18 – 29 godina, dok je 2,9% ispitanica starije od 59 godina.
Od ukupnog broja ispitanica, 60 % ima završenu srednju školu, 32 % ima završen fakultet, magisterij ili doktorat, te 5,8 % višu školu, dok 1,9 % ima završenu osnovnu školu.
U gradu živi 62,1% ispitanica, dok njih 37,9% živi na selu, dok je 6,8 % od ukupnog broja ispitanica žene s invaliditetom.
