Nijedan automobil nije imun na nesreće i normalno je da vozila pretrpe manju ili veću štetu svakih nekoliko godina. Poznavanje kilometraže automobila može reći mnogo o njegovoj prošlosti, uključujući i koliko je puta mogao biti oštećen.
Kako bi pomogli s ovim problemom, tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical provela je istraživanje u Hrvatskoj kako bi utvrdili koliko kilometara automobil obično prijeđe prije nego što se dogodi nesreća.
Broj prometnih nesreća u Hrvatskoj raste
Pružatelj povijesti vozila odredio je vezu između kilometraže automobila i stope nesreća u razdoblju od 2021. do 2023. Podaci su pokazali da je u 2021. godini vozilo prešlo 150 077 km prije nego što je doživjelo nesreću, u 2022. 131 503 km, a u 2023. 119 638, što sugerira da su automobil danas češće oštećeni.
Međutim, povećana razina štete može se pripisati i putovanjima nakon pandemije, koja su se znatno povećala od 2020.
– Vozilo s kilometražom od 300 tisuća kilometara moglo je doživjeti gotovo tri nesreće. Međutim, čak i mali udarac ili ogrebotine se također kvalificiraju kao nesreća, pa bi kupci rabljenih automobila trebali znati kakvu je štetu vozilo pretrpjelo prije kupnje određenog automobila – objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.
Iako manja oštećenja ne bi trebala utjecati na odluku o kupnji određenog vozila, ozbiljna nesreća može značiti da automobil ima strukturalna oštećenja i možda nije siguran za vožnju.
Vozila u drugim europskim zemljama imaju manje nesreća
Slični trendovi vezani za oštećenja kao u Hrvatskoj zabilježeni su i u susjednoj Mađarskoj, koja je sa 167 574 kilometara u 2021. došla na 149 244 kilometara u 2023. Prosječan mađarski automobil sada vozi 18 tisuća kilometara manje nego prije nekoliko godina dok ne doživi prometnu nesreću.
Kao što sugerira istraživanje, 2023. automobili u Hrvatskoj odvozili su 18,8 posto manje kilometara manje od europskog prosjeka prije nego što su doživjeli nesreću. To znači da Hrvati oštećuju svoje automobile češće od vozača u drugim zemljama, što može potaknuti neke neiskrene prodavače da sakriju povijest automobila.
– Kupci ne bi trebali tretirati rabljene automobile kao potpuno nova vozila. Svaki vozač očekuje da će njegovo vozilo biti u dobrom stanju, ali to nije uvijek slučaj u pravom životu. Procjenjujemo da je 52,4 posto rabljenih vozila oštećeno barem jednom. Zato bi provjera povijesti trebala igrati važnu ulogu u cijelom procesu kupnje automobila, zajedno s probnom vožnjom i fizičkim pregledom u ovlaštenom servisu – kaže Buzelis.
