Članovi bjelovarske Udruge Momentum i ove su godine sudjelovali u moto defileu ”Jaši do zida” tijekom kojeg su svojim kamenom još jednom doprinijeli izgradnji Zida sjećanja u Udbini.
Naime, Zid sjećanja nalazi se u Spomen parku pokraj Crkve hrvatskih mučenika, a gradi se od kamenja na kojem su upisana mjesta velikih žrtava u povijesti hrvatskog naroda.
– Tema kamena ove godine je partizanski Logor velika Pisanica 1945. godine u kojem su najbrojniji bili Nijemci, civili Posavine iz Brčkog, Bijeljine, Gradačca i Šamca… I dalje ćemo obilježavati stradanja hrvatskog naroda – rekao je Robert Komljenović, predsjednik Hrvatske Udruge Momentum.
PARTIZANSKI LOGOR VELIKA PISANICA KOD BJELOVARA
Najbrojniji u logoru Velika Pisanica su bili Nijemci, civili Posavine iz Brčkog, Bijeljine, Gradačca i Šamca…
Sabirni logor Velika Pisanica pored Bjelovara bio je logor osnovan od strane komunističkog režima u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijance u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Logor u Velikoj Pisanici organiziranje bio u prostorijama gdje su kroz više mjeseci prije toga bile smještene hrvatske oružane jedinice NDH. U ovom logoru su prvotno bili zatočeni lokalni civili i činovnici koji nisu bili politički neistomišljenici komunističke partije.
U službenim logorskim dokumentima, logor Velika Pisanica je označena kao Sabirni logor za prisilne radove Velika Pisanica. Nakon izgona u Austriju oko 3000 folksdojčera iz Radnog logora Josipovac početkom srpnja 1945. godine, vlakom je u prepunim stočnim vagonima, bez dovoljno hrane i vode 22. srpnja 1945. godine, iz Radnog logora Valpova upućeno još 1800 osoba.
Međutim, kako su britanske okupacijske vlasti u Austriji odbile prihvatiti ih, transport se morao vratiti s austrijske granice, a nakon nekoliko dana besciljnog kretanja, završio je u Velikoj Pisanici kod Bjelovara. Isto se tijekom srpnja dogodilo i s još dva transporta folksdojčera, koji su bili upućeni prema austrijskoj granici.
U Velikoj Pisanici najprije je osnovan logor za ratne zarobljenike (njemački i hrvatski vojnici) i političke zatvorenike (intelektualci civili, svećenici). Dopremljeni folksdojčeri smješteni su u Velikoj Pisanici na otvorenome, jer je nekoliko postojećih baraka već bilo popunjeno.
Među njima najviše su bili zastupljeni Nijemci bosanske Posavine (Brcko, Bijeljina, Gradačac i Bosanski Samac), u neposrednom su poraću 1945., uhićeni i internirani a imovina oteta i dodijeljena komunističkim rukovodiocima.
Prema iskazima interniraca, posebno je bio težak i ponižavajući položaj zatočenih katoličkih svećenika, u iskazu navodi da je 10 katoličkih svećenika u logoru Velika Pisanica bilo zatvoreno u svinjac.
Prema svim vrlo pouzdanim navodima i procjenama, broj vraćenih u tim transportima iznosio je više od 6000 osoba, pretežno staraca, žena i djece. Smješteni su na bivšem sajmištu, izloženi kiši i lošem vremenu. Zbog jako lose prehrane, iscrpljenosti, pojave zaraznih bolesti i prisilnog napornog rada, ubrzo počnu umirati starci i djeca. Broj žrtava Sabirnog logora Velika
Pisanica nije utvrđen. Do sada je poimenično utvrđen manji broj žrtava. Procjenjuje se, da je broj žrtava iznosio vise od 300. Najveći broj je ubijen izgladnjivanjem, jako lošom medicinskom skrbi te prisilnim jako teškim i napornim radom. Dok je dio odveden iz logora na smaknuća te završio u masovnim grobištima!
Nakon kraćeg zadržavanja folksdojčera u Velikoj Pisanici, od početka, a zaključno s 10. kolovoza 1945. godine, krenuli su transporti prema logorima za folksdojčere prema istoku Hrvatske (Krndija, Valpovo). To je značilo i nastavak stradanja slavonskih, srijemskih, baranjskih bosansko-posavskih Nijemaca koji su bili u tim transportima, ali i hrvatskih domobrana intelektualaca civila. (ika)
Svečano euharistijsko slavlje povodom Dana hrvatskih mučenika u subotu, 14. rujna, u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini predvodio je porečki i pulski biskup Ivan Štironja.Suslavili su riječki nadbiskup Mate Uzinić, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, krčki biskup Ivica Petanjak, vojni ordinarij Jure Bogdan, šibenski biskup Tomislav Rogić, dubrovački biskup Roko Glasnović, pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca don Milan Ivančević te upravitelj Gospićko-senjske biskupije mons. Richard Pavlić. Glavni ceremonijar bio je tajnik i kancelar Gospićko-senjske biskupije preč. Mišel Grgurić. (ika)
