Na prvi pogled, Bjelovarska budnica djeluje kao pravi motoristički spektakl, stotine motora i quadova, grmljavina auspuha i miris goriva koji se nadvija nad gradom. No, ispod te glasne površine krije se tihi, ali snažan narativ zajedništva, identiteta i lokalne tradicije. Upravo to je ono što pokušava rasvijetliti skupina istraživača okupljena oko višemjesečnog etnografskog istraživanja. Voditeljica skupine, dr. sc. Danijela Birt Katić, etnologinja je s dugogodišnjim iskustvom u mentoriranju i provedbi etnografskih istraživanja.
U našem kraju bila je prošle godine kada je s grupom studenata Odjela za etnologiju i antropologiju, Sveučilišta u Zadru radila na oblikovanju kataloga etnografskih predmeta za Kulturni centar Veliki Grđevac. Uspješna suradnja rezultirala je upisom Etnografske zbirke Kulturnog centra Mato Lovrak u Velikom Grđevcu pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture i medija RH, odnosno korak bliže ka uređenom kulturnom centru s fokusom na Lovrakov svijet.
U istraživačkom timu sudjeluju etnologinje Glorija Svjetličić i Magdalena Đurasek, kulturologinja Dora Dakić te studentica etnologije Ana Lijović. Njihovo istraživanje usmjereno je na razumijevanje dubljih značenja bjelovarske
Bjelovarske budnice i njezina mjesta u životu lokalne zajednice.
– Kad pristupimo Bjelovarskoj budnici etnološki, ne vidimo samo motore. Vidimo priče, prijateljstvo, obiteljsko zajedništvo i kulturne i društvene procese koji čine grad živim. To je, zapravo, jedno od rijetkih ”mjesta” gdje se suvremeni gradski život isprepliće s elementima koji imaju obilježja nematerijalne kulturne baštine – ističe dr. sc. Birt Katić.
Priroda etnografskih istraživanja nalaže provedbu specifičnih metoda kao što je promatranje sa/bez sudjelovanjem. Naime cilj je razgovarati s motociklistima, njihovim obiteljima kao i promatračima Bjelovarske budnice, zabilježiti iskustva i doživljaje te pratiti kako se praksa integrira u svakodnevicu Bjelovarčana.
– Susreli smo generacije koje prenose ovu praksu – sinove i kćeri koji nasljeđuju kacige svojih roditelja, obitelji koje budnicu doživljavaju kao zajednički godišnji ”ritual”. To više nije samo događaj. To je simbol kontinuiteta, mjesto gdje se lokalni identitet doslovno ”vozi” ulicama grada – objašnjava Magdalena Đurasek.
Posebnu pozornost istraživački tim posvetio je ulozi žena u različite aspekte prakse – ne samo kao suputnica, već i kao vozačica, organizatorica i ravnopravnih sudionica, što ukazuje na postupnu promjenu rodnih uloga unutar ove kulturne prakse. Njihove priče pokazuju da budnica nije isključivo ”muški svijet” – ona postaje prostor ravnopravnosti, zajedništva i nove dinamike.
Bjelovarska budnica tako postaje puno više od „proljetnog uranka“. Sve jasnije se profilira kao simbol pripadnosti – povezujući sudionike i promatrače, starije i mlade, obitelji i pojedince. Ne morate voziti da biste bili dio te priče – dovoljno je stajati uz cestu i osjetiti energiju zajedništva. „Bjelovarska budnica oblikuje osjećaj zajednice i pripadanja. Ona je mjesto sjećanja, ponosa, ali i tihe promjene. Naš je posao zabilježiti te procese, dati im glas i možda jednog dana omogućiti i trajnu zaštitu ovog jedinstvenog oblika lokalne prakse – zaključuje dr. sc. Birt Katić.
Istraživački tim poziva sve građane koji imaju osobne priče, sjećanja ili fotografije da ih kontaktiraju privatno, putem društvenih mreža Državnog arhiva u Bjelovaru ili e-poštom na pisarnica@dabj.hr. Jer, kako kažu, upravo ti pojedinačni glasovi čine korijen buduće interpretacije i čuvanja ove lokalne prakse. (ika)
