Foto: Miroslav Grogi Sinek
U Bjelovaru je danas obilježena 35. obljetnica 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske. Istodobno je obilježeno i 20 godina postojanja Udruge 105. brigade, koja čuva uspomenu na ratni put postrojbe i njezine pripadnike.
Program je započeo polaganjem vijenaca ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u središnjem gradskom parku na Trgu Eugena Kvaternika. Potom je u Katedrali svete Terezije Avilske služena misa za stradale branitelje.
Završni dio obilježavanja održan je u novoizgrađenom geotermalnom kompleksu Wellovar, gdje su se okupljenima prigodnim riječima obratili gosti i izaslanici državnog vrha te predstavnici 105. brigade. Nakon svečanog programa uslijedilo je zajedničko druženje uz ručak.
Brigada ustrojena 1991. godine
Ustrojavanje 105. brigade Zbora narodne garde počelo je 1991. godine, u vrijeme kada se Hrvatska suočavala s otvorenom oružanom agresijom.
Stjepan Ivanić imenovan je njezinim prvim zapovjednikom 29. srpnja 1991. godine, datumom koji se obilježava kao dan ustrojavanja brigade.
Postrojba je okupljala hrvatske branitelje s područja Bjelovara, Čazme i Đurđevca. Njezino ustrojavanje, opremanje i priprema za borbena djelovanja odvijali su se u iznimno zahtjevnim okolnostima, a njezini su pripadnici ubrzo upućeni na bojišta izvan matičnog područja.
Prema znanstvenoj monografiji Ratni put 105. bjelovarske brigade HV-a, autora dr. sc. Željka Karaule, djelovanje brigade obuhvaćalo je niz važnih događaja i vojnih operacija tijekom Domovinskog rata.
Od zapadne Slavonije do obrane istočne Hrvatske
Prva borbena djelovanja pripadnika brigade započela su tijekom 1991. godine. Dijelovi postrojbe djelovali su na području Podravske Slatine, Daruvara, Pakraca i Lipika, a potom su sudjelovali u borbama na zapadnoslavonskom bojištu.
Među najtežim događajima iz tog razdoblja ističu se pogibije pripadnika brigade u Kusonjama u rujnu 1991. te borbe na području Trokuta krajem listopada iste godine.
Uslijedilo je djelovanje na istočnoslavonskom bojištu, gdje su pripadnici brigade sudjelovali u obrani hrvatskih položaja. Posebno teške borbe vodile su se kod Komletinaca početkom prosinca 1991. godine, kada su hrvatske snage zaustavile pokušaj neprijateljskog proboja.
Tijekom 1992. godine dijelovi brigade sudjelovali su i u obrani Bosanske Posavine, na širem području Bosanskog Broda. Ondje su hrvatske snage branile granicu na Savi, a među poginulima je bilo i 18 pripadnika 105. brigade iz bjelovarskog kraja.
Sudjelovanje u operaciji Bljesak i završnim ratnim djelovanjima
Ratni put brigade nastavio se i u završnim godinama Domovinskog rata. Njezini pripadnici sudjelovali su u operaciji Bljesak u svibnju 1995. godine, kojom je oslobođena zapadna Slavonija.
Monografija obrađuje i završna djelovanja brigade u istočnoj Hrvatskoj, uključujući operaciju Feniks u kolovozu i rujnu 1995. godine.
Povijest 105. brigade tako obuhvaća gotovo cijelo razdoblje Domovinskog rata, od organiziranja obrane 1991. do završnih vojnih djelovanja 1995. godine.
Kroz brigadu prošlo oko 10 tisuća branitelja
Brojke najbolje govore o razmjerima njezina ratnog puta. Kroz 105. bjelovarsku brigadu tijekom Domovinskog rata prošlo je oko 10 tisuća branitelja.
Prema podacima objavljenima uz monografiju, 92 pripadnika brigade poginula su, a oko 350 ih je ranjeno. Iza tih brojki stoje ljudske sudbine, obitelji i suborci koji i danas čuvaju uspomenu na poginule.
Vrijedan doprinos očuvanju povijesne istine predstavlja monografija Ratni put 105. bjelovarske brigade HV-a, objavljena 2020. godine. Djelo donosi pregled ratnog puta postrojbe, dokumentaciju, fotografije, vojne karte te popise poginulih i ranjenih pripadnika.
Obilježeno 20. obljetnica osnutka Udruge 105. brigade
Ovogodišnje obilježavanje bilo je posvećeno i 20. obljetnici djelovanja Udruge 105. brigade. Njezina je uloga očuvanje uspomene na poginule i preminule pripadnike postrojbe, njegovanje zajedništva među braniteljima te prenošenje sjećanja na Domovinski rat budućim generacijama.
Obljetnica je završila porukom zahvalnosti svim braniteljima za doprinos obrani Hrvatske i slobodi koju danas uživamo. (ika)
