Hrvatska u nedjelju bira lokalnu vlast, a pravo odlučivati tko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te tko će biti u predstavničkoj vlasti imaju tri milijuna i 660 tisuća birača.
Birat će 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
S posebnim zanimanjem čeka se ishod izbora u četiri velika grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a zasada je sigurno da će sva četiri dobiti nove gradonačelnike, jer je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno umro, a Andro Krstulović Opara, Veljko Obersnel i Ivica Vrkić se nisu ponovno kandidirali.
Bira se nešto manje vijećnika i zamjenika
Novost je da ćemo ove nedjelje birati nešto manje zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali i članova predstavničkih tijela nego 2017. Tako ćemo u skupštinu Zagreba birati 47 umjesto 51 gradskog zastupnika.
Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira. Najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuća.
Kad je, pak, riječ o zamjenicima, njihov se broj, također, ‘veže’ uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250 tisuća stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100 tisuća stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250 tisuća stanovnika, takva je primjerice Ličko-senjska, te gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10 tisuća do 100 tisuća stanovnika, kao i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.
Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10 tisuća stanovnika nemaju zamjenike.
Nema drugog kruga
Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, a žele li biti izabrani već u nedjelju, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali.
Ne uspije li to nijednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.
Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu.
Posebna pravila zbog koronavirusa
Pravo birati lokalnu vlast imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode diljem Hrvatske. Na nedjeljnim izborima od 7 do 19 sati bit će otvorena 6572 biračka mjesta.
Glasovati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
To vrijedi i za birače koji su se nakon potresa raselili s Banovine. Oni neće moći glasovati u drugim mjestima.
Na samoj Banovini, gdje je potres oštetio i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, izbori će biti organizirani i u 25 šatora.
Lokalni izbori drugi su koji se provode u epidemiji koronavirusa. Mjere zaštite slične su onima koje su se provodile na izborima za Hrvatski sabor u srpnju prošle godine. Novost je da su sada maske obvezne, a razmak povećan s metra i pol na dva.
Kao i prošle godine, preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim izborima će se omogućiti glasanje biračima koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.
Lokalni su izbori zahtjevni za provedbu. O tome svjedoči i podatak da je za njih tiskano gotovo 14 milijuna glasačkih listića, čak 1232 vrste.
Izbore će motriti više od deset i pol tisuća promatrača.
Bez potvrde
U nedjelju, na dan lokalnih izbora, hrvatski državljani s pravom glasa moći će ući u Hrvatsku bez obzira na to iz koje države dolaze, potvrđeno je Indexu jučer.
Dolazak u Hrvatsku iz trećih država zbog glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga za osobe koje imaju pravo glasanja na lokalnim izborima u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osobama koje nužno moraju imati prebivalište u Hrvatskoj.
Na te putnike primijenit će se iznimka od Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske, u smislu posjedovanja BAT ili PCR testa, potvrde o cijepljenju ili preboljenju bolesti covid-19. Drugim riječima, za dolazak na izbore ne moraju imati nijednu od prethodno spomenutih potvrda.
Iz MUP-a napominju da se osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih razloga ne smiju zadržavati u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, a u suprotnome na njih se primjenjuju epidemiološke mjere iz važeće Odluke.
Dok borave u Hrvatskoj, glasači se moraju pridržavati svih uputa HZJZ-a. Ova se odluka ne odnosi samo na BiH i Srbiju, nego na sve zemlje.
Kazne za kršenje izborne šutnje
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je sve sudionike izbora, fizičke i pravne osobe te medije da poštuju izbornu šutnju.
Za njeno kršenje novčane se kazne kreću od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni s od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te izbornom povjerenstvu Grada Zagreba.
Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo se više od 38 tisuća kandidata, a premda su kandidati brojni, manje ih je nego prije četiri godine.
