Što je sedamnaesti meridijan?

Zamišljena linija koja spaja Zemljine geografske polove. U našoj županiji spaja sjeverni dio općine Šandrovac s južnim dijelom Grada Garešnice. Pogledate li površinski, dvije trećine su istočno, a trećina je zapadno od meridijana.

I tako on nešto više od četrdeset i tri kilometra zračne linije povezuje sjever i jug, naravno krajnje točke su udaljenije i od najsjevernije do najjužnije točke je gotovo 70 kilometara. Usput, od najistočnije do najzapadnije točke je 78 kilometara pa smo, eto, ”širi” nego ”viši” kao županija.

A tko to živi u toj županiji?

Popis je bio davno i da nije ove situacije ovih dana bi se popisivali malo putem sustava e-građani, malo bi popisivači opremljeni prijenosnim računalima obilazili kućanstva i pedantno upisivali u sustav podatke o ukućanima.

I da, zakonska obveza je sudjelovati u popisu jer argument kako neće mene nitko pratiti i neće država znati što ja radim pada u vodu kod onih koji su na društvenim mrežama prva dva sata epidemiolozi, nakon toga seizmolozi, a mogu i pravnici biti, ne znaju, ali će rado pogledati.

Bez sarkazma, popis je jedan od temeljnih dokumenata svake zajednice, od državne do mjesnog odbora jer svaku tu zajednicu čine ljudi, a svako planiranje počinje s brojem ljudi. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilo nas je 119.764. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu u županiji je živjelo 106.258 stanovnika što je 13.506 ljudi manje ili 12 posto što je više stanovnika od ukupnog stanovništva prije navedenih Šandrovca i Garešnice zajedno.

I za one kojima je kod kuće sve crno, ne, nismo najgori, četiri županije imaju i veći pad prema procjenama. Porast imaju Grad Zagreb i Istarska županija, a davno su demografi zaključili kako je gospodarska situacija najbolji stimulans za rast broja stanovnika. Uzroci su duboki i o njima su već napisane tisuće stranica, ali dovoljno je reći kako je naša županija najviše stanovnika imala 1931. godine, 173.597 stanovnika.

I od tada smo u padu, s malim porastom nakon Drugog svjetskog rata, ali nas u padu nije zaustavilo ni rađanje Baby boomera ni generacija X, Y ili Z, a ni bilo koja politika u zadnjih 90 godina.

Ilustraciju o tome kamo smo stigli možemo vidjeti iz podataka za 2019. godinu kada je bilo je 606 više umrlih od rođenih i 1026 je više odseljenih od useljenih. Pogledate li podatke, vidjet ćete kako je više naših stanovnika odselilo u grad Zagreb nego u inozemstvo.

Ali kad ”izvozimo” naše, radimo to kvalitetno, sjetimo se svih znanstvenika, glumaca, osoba iz medija, sportaša, glazbenika… pa i dugogodišnji predsjednik Kluba Zagrepčana je svoju ”purgerštinu” brusio na Levijevom brijegu, Švajcariji, Plinari i Logoru.

Comments

comments