Piše: I. Karačony
Nakon što je proteklih tjedana postalo jasno kako će svaka pomoć dobrom dijelu poduzetnika dobro doći da što lakše prebrode krizu (blokadu) uzrokovanu pojavom koronavirusa, odnosno kako su im krediti i zajmovi za održavanje likvidnost nasušno potrebni, oglasili su se iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), ali i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG – BICRO). Može se reći kako su mnogi poduzetnici na to odahnuli uzdajući se da će upucavanjem financijske injekcije u svoje poslovanje premostiti teško razdoblje. No, pitanje je zapravo koliko će poduzetnika u konačnici ostvariti kredit ili zajam. Bilo zbog nepotpune dokumentacije ili jednostavno – neispunjenja uvjeta. U svakom slučaju kroz nekih mjesec do dva (kada se obrade svi zahtjevi) bit će zanimljivo vidjeti omjer poduzetnika koji jesu i onih koji nisu uspjeli dobiti kredite za likvidnost. Također analizirati razloge zbog kojih su odbijeni.
Velik interes poduzetnika
Prvi su se (na oduševljenje mnogih poduzetnika) još prošlog tjedna priopćenjem oglasili iz HAMAG-BICRO-a navodeći kako su putem zajmova u dva mjeseca osigurali likvidnost za više od 500 poduzetnika u iznosu većem od 165 milijuna kuna, dok su za više od 2000 poduzetnika odobrili moratorij na ESIF zajmova (za obrtna sredstva) i zajmova za Poljoprivredu i ruralni razvoj u ukupnoj vrijednosti od 62 milijuna kuna. S obzirom na velik interes poduzetnika, ističu iz HB-a, ukupna vrijednost mjera pomoći gospodarstvu koja je inicijalno iznosila 1,148 milijardi kuna povećana je na tri milijarde kuna.
Poduzetnici u BBŽ
Što se tiče analize prijava po županijama, najveći broj pristiglih zahtjeva stigao je iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske te Primorsko-goranske županije, a najzastupljenije djelatnosti su pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane i prerađivačka industrija, a kod novog financijskog instrumenta ”COVID-19 zajma” najzastupljeniji su trgovina na malo i na veliko. Za poduzetnike na području Bjelovarsko-bilogorske županije u periodu od 1. siječnja 2019. do 30. travnja 2020. godine odobreno je 27 ESIF zajmova u iznosu od 7.075.395,86 kuna te 68 zajmova za Poljoprivredu i ruralni razvoj u iznosu od 20,4 milijuna kuna, odgovorili su nam iz HB-a navodeći kako za razliku od prethodnih godina u navedenom periodu poduzetnici u BBŽ nisu izdavali jamstva.
Kamatna stopa snižena za 0,75 postotnih bodova
Nakon HAMAG – BICRO-u priopćenjem su se oglasili iz HBOR-a navodeći kako je putem okvirnih kredita bankama, poduzetnicima pogođenim pandemijom COVID–19 omogućeno odobrenje novih kredita za likvidnost uz kamatne stope snižene za 0,75 p.b. u odnosu na redovne. Navode i kamo su banke uključene u suradnju: Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., OTP banka d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Addiko Bank d.d. i Sberbank d.d.
Na raspolaganju 1,2 milijarde kuna
Korisnici novih kredita za likvidnost mogu biti mikro, mali i srednji poduzetnici te srednje kapitalizirani poduzetnici (do 3000 zaposlenih), a nisu bili u teškoćama na 31. 12. 2019. godine. Poduzetnici koji podnose zahtjev za kredit trebaju, po Metodologiji za izračun COVID score-a Financijske agencije (FINA), biti ocijenjeni kao klijenti čije je poslovanje ugroženo i kod kojih postoji potreba za dodatnim financiranjem.
– Ovaj način kreditiranja omogućit će brže odobrenje sredstava potrebnih poduzetnicima uz sniženu kamatnu stopu. Naime, poduzetnicima je stavljeno na raspolaganje više od 1,2 milijarde kuna za nove kredite za likvidnost koje će banke, zahvaljujući izvorima HBOR-a, odobravati po kamatnoj stopi sniženoj za 0,75 p.b. u odnosu na redovnu – izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.
Sredstva za financiranje troškova tekućeg poslovanja
Najviši iznos kredita može biti 35 milijuna kuna, a sredstva se mogu koristiti za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja (tzv. hladni pogon), nabavu sirovina i podmirenje obveza prema dobavljačima te ostalih troškova tekućeg poslovanja. Sredstvima se ne mogu podmirivati postojeće kreditne obveze prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama. Za odobrenje kredita poduzetnici se trebaju obratiti jednoj od navedenih poslovnih banaka, a potom će većini sve biti mnogo jasnije.
