Kraj tolerancije? Kamera vas snimi 86 gdje je 50, a kazna bi mogla skočiti s 130 na 390 eura

Vozačima u Hrvatskoj kamere za brzinu uskoro bi mogle znatno manje “opraštati”.

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) predložio je novi pravilnik kojim se osjetno smanjuje takozvana sigurnosna razlika, odnosno vrijednost koja se oduzima od brzine koju izmjeri kamera ili drugi uređaj.

Prijedlog je trenutačno na javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada, pa nova pravila još nisu na snazi. DZM kaže da se tolerancija smanjuje zato što su uređaji za mjerenje brzine s razvojem tehnologije postali precizniji te je manji utjecaj pogreške mjerenja i rukovanja uređajem. 

Danas se od 60 km/h odbija 10, po novom samo pet

Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Kod izmjerenih brzina od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost. 

Novi prijedlog uvodi znatno manje odbitke i razlikuje ih prema načinu mjerenja.

Kod stacionarnog mjerenja, što uključuje klasične fiksne kamere te druga mjerila koja mjere iz nepomične točke, za brzine do 50 km/h i dalje bi se oduzimala 3 km/h.

No kod izmjerene brzine od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika pala bi s današnjih 10 na samo 5 km/h.

Od 101 do 120 km/h odbijalo bi se 6 km/h, od 121 do 140 km/h 7 km/h, od 141 do 160 km/h 8 km/h, a zatim bi se odbitak postupno povećavao za više brzine.

To u praksi znači da bi ista izmjerena brzina u nekim slučajevima vozača mogla prebaciti u viši kazneni razred.

Vozite 60 gdje je ograničenje 50? Razlika je velika

Jedan od najjednostavnijih primjera je vožnja u naselju gdje je ograničenje 50 km/h.

Ako kamera danas izmjeri 60 km/h, od toga se oduzima 10 km/h pa se za potrebe utvrđivanja prekršaja računa brzina od 50 km/h. Prema predloženim pravilima odbijalo bi se samo 5 km/h, pa bi mjerodavna brzina bila 55 km/h.

Za prekoračenje do 10 km/h u naselju propisana je kazna od 30 eura. 

Još je izraženiji primjer ako kamera na cesti s ograničenjem od 50 km/h izmjeri 86 km/h.

Prema sadašnjem pravilu odbija se 10 km/h, pa ostaje 76 km/h, odnosno prekoračenje od 26 km/h. Za to je kazna 130 eura.

Po prijedlogu bi se od 86 km/h odbilo samo pet kilometara, pa bi mjerodavna brzina bila 81 km/h. To je 31 km/h iznad ograničenja i ulazi u razred za koji je u naselju propisana kazna od 390 do 920 eura. (mup.gov.hr)

Dakle, ista izmjerena brzina mogla bi zbog manje sigurnosne razlike umjesto kazne od 130 eura donijeti najmanje 390 eura.

Promjena i na autocesti

Razlika bi se osjetila i pri većim brzinama. Prema sadašnjem pravilniku, ako kamera izmjeri 156 km/h, oduzima se 10 posto, odnosno 15.6 km/h, što se zaokružuje na 16. Za utvrđivanje prekršaja tako ostaje 140 km/h.

Prema prijedlogu bi se kod stacionarnog mjerenja u rasponu od 141 do 160 km/h odbilo samo 8 km/h. Kod izmjerenih 156 km/h tako bi ostalo 148 km/h.

Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to bi značilo prekoračenje od 18 km/h. Za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je kazna od 60 eura. 

Posebna pravila za presretače

Nacrt prvi put detaljnije razlikuje i sigurnosnu razliku ovisno o tome mjeri li se brzina iz nepomične ili pomične točke.

Kod uređaja ugrađenih u vozilo koje se kreće predviđeni su nešto veći odbici nego kod stacionarnih kamera. Posebna pravila predviđena su za mjerenje brzine praćenjem vozila, kakvo koriste presretači.

Kod takvog mjerenja sigurnosna razlika ovisila bi o duljini dionice praćenja: 10 km/h za dionice od 200 do 500 metara, 8 km/h od 501 do 1000 metara te 6 km/h ako praćenje traje na dionici duljoj od jednog kilometra.

DZM: Uređaji su postali precizniji

DZM objašnjava da je razlog za promjenu tehnološki napredak. Navode da mjerila brzine postaju sve preciznija te da na rezultate sve manje utječu pogreške metode mjerenja i način na koji operater koristi uređaj. Zato smatraju da postojeće sigurnosne razlike treba smanjiti. 

Novi pravilnik uvodi i novu kategoriju uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimke, bez radarskog ili laserskog zračenja. Mijenjaju se i zahtjevi za softver, samoprovjeru uređaja i dokumentiranje prekršaja. 

Važno je naglasiti da je pravilnik zasad samo prijedlog. Javna rasprava završava 19. listopada, nakon čega DZM može izmijeniti tekst prije njegova donošenja. Do tada vrijede postojeće sigurnosne razlike iz pravilnika iz 2020. godine. (ika/Index)