Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Zaključno s petkom, 26. kolovoza, završen je rok za predaju zahtjeva za potporu pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u ovoj godini.
Naravno, prijavili su se i bilogorski pčelari koji su koncem svibnja, nakon međimurskih i podravskih kolega, pretrpjeli ogromne štete o čemu smo pisali ovdje.
Kako doznaje Regionalni portal Bjelovar live, za naknadu štete prema Ministarstvu poljoprivrede participiralo je ukupno 9 bilogorskih pčelara, inače članova pčelarske Udruge ‘’Bilogora’, koji su za obeštećenje prijavili 252 košnice.
Odšteta od maksimalnih 860 kuna po pčelinjoj zajednici
Kako su ranije naveli iz nadležnog ministarstva, za saniranje štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima osigurano je 1,2 milijuna kuna.
–Financijska sredstva će se proporcionalno raspodijeliti pčelarima sukladno broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 860 kuna po pčelinjoj zajednici – obećano je iz Ministarstva poljoprivrede.
Inspekcija uzela uzorke
A tko je na koncu krivac za nezapamćeni pomor pčela na bilogorskim brežuljcima, njih najmanje 10 milijuna prema prvotnoj procjeni Udruge pčelara ‘’Bilogora’’?
Pokušala je to doznati i novinarska ekipa s HRT-a koja se o tome i službeno raspitala kod Državnog inspektorata i Ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata u svibnju je u neposrednoj blizini pomora pčela ukupno 5 uzoraka poljoprivrednog bilja; 3 uzorka pšenice, jedan uzorak u voćnjaku i jedan uzorak u vinogradu, a nakon obavljenih analiza iz ovlaštenog laboratorija stigli su rezultati.
Uzorci pšenice i iz vinograda ispali u redu
U jednom uzorku pšenice laboratorijskom analizom utvrđeni su ostatci aktivnih tvari: protiokonazol, spiroksamin i tebukonazol (fungicidi) i cipermetrin (insekticid). Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da su se aktivne tvari nalazile u sredstvima za zaštitu bilja koje imaju dozvolu za primjenu na pšenici. U drugom uzorku pšenice nađen je fungicid, a u trećem fungicid i insekticid čije aktivne tvari imaju dozvolu za primjenu na pšenici.
U uzorku uzetom u vinogradu laboratorijskom analizom su utvrđeni ostaci sredstva za zaštitu bilja azoksistrobin (fungicid), a inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da se aktivne tvar nalazila u sredstvu za zaštitu bilja koje imaju dozvolu za primjenu na vinovoj lozi.
Voćnjak je bio šprican s nedopuštenim sredstvom
U uzorku uzetom u voćnjaku laboratorijskom analizom utvrđeno je korištenje aktivne tvari cipermetrin (insekticid) koji nema registriranog sredstva za primjenu u voćarstvu, potom sredstavo za zaštitu bilja Cosavet DF (sumpor) koji služi za amatersku uporabu i Cuproblau Z (bakar) kojem je istekla valjanost rješenja o registraciji.
-Zbog povrede odredbi Zakona o održivoj uporabi pesticida protiv korisnika sredstava za zaštitu bilja donesena je upravna mjera i pokrenut prekršajni postupak – odgovorili su iz Državnog inspektorata.
Je li jedan voćar negdje na Bilogori isključivi krivac za pomor milijuna pčela u široj okolici? Vrlo teško! Nadamo se da će platiti masnu kaznu i nešto iz ovog svega naučiti, a pravi krivac tek treba biti pronađen. Stiže li on u liku nekolicine poljoprivrednika koji su koristili dopuštena sredstva za zaštitu bilja, ali su ih koristili u vrijeme kada to ne smiju? Samo je jedno pitanje na koje vjerojatno nikada nećemo doznati odgovor.
Zanimljiva je činjenica koju možete pročitati u nastavku, a tiče se Zakona o održivoj uporabi pesticida i roku od 72 sata koji očito poštuje tek nekolicina savjesnih poljoprivrednika.
VIDEO – Ovako izgleda masovni pomor pčela na pitomoj Bilogori, a krivac se još traži — Bjelovar.live
Što kaže Zakon o održivoj uporabi pesticida
Što se tiče odgovora koji je HRT-ovcima stigao iz Ministarstva poljoprivrede, vrijedno je spomena tek što su podsjetili da je postupanje s pesticidima regulirano Zakonom o održivoj uporabi pesticida.
Između ostalog, to podrazumijeva da svatko tko koristi pesticide namijenjene za profesionalnu primjenu da bi kupovao i primjenjivao navedene pesticide mora imati valjanu iskaznicu kojom dokazuje da je prošao edukaciju o održivoj uporabi pesticida.
Poljoprivrednik je dužan obavijestiti da namjerava špricati
Također, propisano je da profesionalni korisnik, ako tretira poljoprivrednu kulturu u vrijeme cvatnje kontaktnim sredstvom opasnim za pčele, mora najmanje 72 sata prije tretiranja obavijestiti najbližu udrugu pčelara i Hrvatski pčelarski savez.
Nažalost, kako doznajemo iz Udruge pčelara ‘’Bilogora’’, ove sezone o planiranom tretiranju poljoprivrednih kultura obavijest je stigla samo od dva poljoprivrednika.
Dakle, to je svojevrsni dokaz da suradnja poljoprivrednika i pčelara po ovom izuzetno bitnom pitanju gotovo da i ne postoji.
Za vrijeme cvatnje zabranjena upotreba sistemičnih pesticida
Zakon o održivoj uporabi pesticida nalaže i da je u vrijeme cvatnje zabranjena uporaba sistemičnih sredstava opasnih za pčele.
-Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje dopuštena je samo u noćnim satima. Kod tretiranja višegodišnjih nasada treba paziti na floru koja služi za zatravljivanje te korovnu floru koje ne smiju biti u cvatnji odnosno moraju biti pokošene u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele ili se mora na drugačiji način spriječiti da sredstvo ne dođe u dodir s njom – podsjetili su iz Ministarstva poljoprivrede na stavke koje stoje u spomenutom Zakonu.
Kazne do 100 tisuća kuna
Inače, novi Zakon o održivoj uporabi pesticida koji je stupio na snagu 15. travnja uz pčele je obuhvatio i ostale divlje oprašivače. Tako je propisano da profesionalni korisnici prije svakog tretiranja pesticidima opasnim za pčele moraju obavijestiti, osim najbliže udruge pčelara i Hrvatskog pčelarskog saveza, i povjerenika za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama.
Za sve vrste prekršitelja propisane su novčane kazne u iznosu od 2000 do 100 tisuća kuna, ovisno o vrsti prekršaja i počinitelju.
Također, kako bi informacija o korištenju pesticida bila potpunija i dostupnija, Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) sustav se nadograđuje kako bi postojali detaljniji podaci o korisnicima i korištenju pesticida.
Evidencija kupaca sredstava za zaštitu bilja
-Na način da će se sustav softverski povezati s prodajnim mjestima te na taj način omogućavati preuzimanje kataloga SZB od strane prodajnih mjesta, mogućnost provjere prava kupovine za pojedinog kupca i zaprimanje podataka o prodaji sa strane FIS sustava. Nakon uspostave nadograđenoga sustava u FIS-u će biti evidentirana točna količina sredstava za zaštitu bilja koju je kupac (imenom i prezimenom) kupio na određenom prodajnom mjestu u određenom vremenskom periodu – pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Ističu i kao je na njihovim stranicama objavljena je i Uputa o postupanju pri uginuću pčela https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivreda-175/pcelarstvo/uputa-o-postupanju-pri-uginucu-pcela/5476
