Neboder u Bjelovaru/Foto: Arhiva BJLive
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji bi, nakon prolaska kroz saborsku proceduru, trebao stupiti na snagu sljedeće godine sadrži niz velikih promjena – od lakših pravila za energetsku obnovu i ugradnju dizala do davanja pravnog statusa stambenim zgradama.
Predlagatelji Zakona o upravljanju i održavanju zgrada ističu da je cilj postizanje kvalitetnijeg upravljanja i održavanja zgrada, a time i podizanje kvalitete života u njima.
U sklopu zakona je i dokument koji uređuje pravila života i ponašanja u višestambenim zgradama. Riječ je o kućnom redu, koji svaka zgrada mora imati, a uređuje pravila zajedničkog života u njoj – od zaključavanja ulaznih vrata, držanja kućnih ljubimaca, osiguravanja nesmetanog pristupa komunalnim priključcima, izvođenja radova u stanovima pa do poštivanja mira sustanara u vrijeme popodnevnog i noćnog odmora, što inače prvo pada na pamet kada se spomene kućni red.
Kućni red – mrtvo slovo na papiru
Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović za N1 kaže kako je kućni red u višestambenim zgradama do sada uglavnom bio mrtvo slovo na papiru.
– Ljudi to uglavnom nisu čitali niti se toga pridržavali. Kućni red je bio jedna forma naslijeđena iz prošlih vremena, koja je beskorisno visjela na zidu – kaže.
Međutim prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uvodi značajnu novost. Kućni red sastojat će se od dva dijela, općeg i posebnog. Odredbe općeg dijela kućnog reda pravilnikom će propisati resorni ministar (prostornog uređenja i graditeljstva), dok će posebni dio kućnog reda određivati suvlasnici prema vlastitim potrebama, ali u duhu općih odredbi. Te posebne odredbe moći će donijeti natpolovična većina suvlasnika zgrade.
Kazne za kršenje kućnog reda
Vladanović napominje da su na pomolu i nevelike promjene. One se, međutim, neće svidjeti mnogima, posebno onima koji njima budu “dokačeni”.
– Novost je da će suvlasnici koji se ne budu pridržavali kućnog reda biti dužni uplatiti na račun zajedničke pričuve novčani iznos u trostrukom iznosu mjesečne zajedničke pričuve. Dakle, iznos od tri mjesečne pričuve za kršenje kućnog reda – kaže Vladanović.
Novčano kažnjavanje, naročito tamo gdje ga dosad nije bilo, daje naslutiti da će biti poteškoća.
– Zapravo će biti dosta teško jer će trebati utvrditi povredu kućnoga reda. Dosadašnji predstavnici suvlasnika nerado su se prihvaćali tih obveza, a sada će im biti još teže jer nije jednostavno utvrditi povredu kućnog reda. Svaki suvlasnik može prijaviti kršenje kućnog reda predstavniku suvlasnika i onda ovaj pokreće postupak utvrđivanja. A čim ulazite u neku proceduru, postajete podložni i pogreškama u proceduri. To će trebati fotografirati, snimiti, evidentirati… a onda sve to skupa iznijeti pred zajednicu suvlasnika (čitaj: ostale stanare) koja onda natpolovičnom većinom mora donijeti odluku – objašnjava Vladanović.
– Lako je na stubištu gdje imate 10 ili 20 stanova. Ali ima stubišta u neboderima i sa stotinu stanova, tamo će to biti nemoguća misija – dodaje.
“Mnogi ne shvaćaju što je zajednički život u zgradi”
Usprkos svim tim potencijalnim problemima, Vladanović predloženu zakonsku novinu vezanu uz kućni red drži dobrom. Uloga predstavnika suvlasnika i po tome će biti još veća i značajnija.
On iz iskustva govori da ima predstavnika suvlasnika koji izvrsno rade taj posao, ali i onih za koje smatra da neće biti sposobni odraditi sve upravne poslove, uključujući i one vezane uz kršenja kućnog reda.
– Neki očekuju da to obavi upravitelj zgrade, ali upravitelj to neće i držat će se samo onoga što stoji u ugovoru o upravljanju. Pa će opet sve ovisiti o tome jesu li suvlasničke zajednice svjesne činjenice da će morati donositi odluke. Ima onih koji shvaćaju što znači zajednički život u zgradi, ali i onih koji to apsolutno ne razumiju i misle da se mogu ponašati kako ih je volja – kaže.
Kazna za buku u zgradama?
Index je pitao Vladanovića znači li to da će na najbanalnijem primjeru kršenja kućnog reda – stvaranju buke u vrijeme popodnevnog odmora od 14 do 17 sati – bukači biti drastično kažnjavani.
– Ne možemo o tome precizno govoriti jer zakon još nije prošao, a nismo imali prilike vidjeti ni tekst pravilnika koji će propisivati razinu emisije zvukova ili mirisa s jedne stambene čestice na drugu. No suvlasnici u zgradama doista će se morati uozbiljiti i potruditi se naći formu s kojom će svi biti zadovoljni. Primjerice, u kojem roku se mora obaviti neka rekonstrukcija u stanu zbog čega i razina buke bude viša. Ne može to trajati godinu dana. Bit će to vrlo teško, sklizak je to teren, a mi još uvijek nismo dovoljno izrasli na razinu kulture stanovanja unatoč silnim propisima – kazao je Vladanović.
