Nelojalna konkurencija na tržištu i veliki uvoz patvorenog meda i njegovih mješavina najveći su problemi plasmanu domaćeg visokokvalitetnog meda. Prema statistici Europske unije čak 46 posto meda na razini EU je sumnjivoga porijekla. To je razlog zbog kojeg pčelari na zalihama imaju med još iz 2022. godine, upozorava Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
-Prošle godine smo uvezli tri tisuće tona meda. Od toga iz Španjolske tisuću tona , iz Njemačke i Poljske po 500 tona iz Kine 500 tona. Svi smo svjesni da to nisu medovi iz europskih zemalja već iz Kine, a u Europi su prerađeni. Pokušavamo na razini našeg Ministarstva poljoprivrede utjecati na EU da promijeni svoje pravilnike, i moram reći da pomaka ima, jer će na svakoj teglici morati biti navedeno porijeklo države odakle taj med dolazi. Pa iako smo jedna o pet zemalja koja to već primjenjuje od 2018. godine, nažalost nama to nije pomoglo jer nismo povećali prodaju domaćeg meda u trgovačkim lancima koji su nam cilj za plasman naših proizvoda – pojašnjava Kocet.
Ono što raste, raste prodaja na kućnom pragu gdje pčelari svojim inicijativama uz pomoć gradova i općina rade na vlastitoj promociji sve s ciljem da kupca iz trgovačkog lanca „dovuku“ sebi na OPG i da ga dobiju kao direktnoga kupca. Potrebno je to jer se domaća proizvodnja meda ovisno o godini kreće se od 5 do 10 tisuća tona. Prošla je godina za pčelarstvo bila jedna od prosječnih, no ono što pčelare posljednjih godina sve više muči i stvara problem je sve češće trovanje pčela nesavjesnim obavljanjem agrotehničkih mjera.
-Smatramo da je to najveći razlog prošlogodišnjih gubitaka od dva do tri posto ili 10 tisuća prijavljenih košnica. Osim tih gubitaka koji se uz pomoć mjerodavnih institucija trebaju spriječiti, valja se ozbiljno pozabaviti i plasmanom domaćeg meda kako naši građani ne bi kupovali med sumnjivog porijekla – zaključio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.(ak)
